Nespecifična križobolja
16.05.2022.
Nespecifična križobolja čini otprilike 80 do 90% svih slučajeva boli u križima. Nespecifična je ona križobolja kojoj ne možemo naći uzrok, iako se pretpostavlja da je riječ uglavnom o mehaničkoj križobolji. Većina pacijenata s akutnom epizodom nespecifične križobolje oporavit će se u kratkom vremenskom razdoblju. Više od 70% bolesnika s akutnom, nespecifičnom križoboljom oporavi se nakon tjedan dana, 80% nakon dva tjedna, a 90% nakon mjesec dana.
Možemo li predvidjeti hoće li akutna nespecifična križobolja postati kronična?
Za procjenu rizika prelaska akutne nespecifične križobolje u kroničnu postoji alat predviđanja početka kronične boli. Radi se o validiranom modelu predviđanja koji procjenjuje rizik razvoja kronične križobolje na temelju pet kriterija: invalidnost, prisutnost boli u nogama, intenzitet boli, simptomi depresije i percipirani rizik od trajne boli među pacijentima koji imaju početnu epizodu križobolje.
Je li potrebno rutinsko snimanje kod nespecifične križobolje?
Dijagnoza nespecifične križobolje postavlja se nakon što se isključe specifični poremećaji spinalnog i nespinalnog porijekla. Detaljno uzimanje anamneze i fizikalni pregled mogu ukazati na stanja kralježnice ili nespinalna stanja koja mogu dovesti do specifične intervencije. Anamneza bi trebala ukazivati na crvene zastavice (npr. u povijesti bolesti informacija o karcinomu ili traumi, parenteralnoj uporabi lijekova, dugotrajnoj primjeni glukokortikoida, imunokompromitiranosti, febrilitetu i neobjašnjivom gubitku težine) koje upućuju na ozbiljnu dijagnozu. Rutinsko snimanje se ne preporučuje u bolesnika s nespecifičnom križoboljom.
Kako liječiti akutnu nespecifičnu križobolju?
Prva linija liječenja akutne nespecifične križobolje je nefarmakološka intervencija, a to je edukacija pacijenata i savjeti da ostanu aktivni i nastave s redovitim aktivnostima. Terapija toplinom i masažom su bez rizika iako nema dovoljno podataka o korisnosti ove terapije. Terapija tjelovježbom koju je propisao ili planirao zdravstveni radnik nije se pokazala učinkovitom u bolesnika s akutnom križoboljom, ali se može uzeti u obzir kod pacijenata s rizikom od slabog oporavka, s obzirom na dokaze iz randomiziranih ispitivanja o učinkovitosti terapije vježbanjem u ublažavanju kronične križobolje i smanjenju rizika od novih epizoda križobolje. Među farmakološkim intervencijama, ne treba preporučiti paracetamol jer se nije pokazao učinkovitim u kliničkim ispitivanjima, dok za nesteroidne antireumatike postoje dokazi. Međutim, savjetuje se oprez pri primjeni nesteroidnih antireumatika u starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima kao što je bubrežna bolest.
Što preporučiti kod kronične križobolje?
Za kroničnu križobolju prvi izbor su vježbanje i bihevioralna terapija, a farmakoterapija je druga linija liječenja.
Ostale terapije za kroničnu križobolju uključuju manualnu terapiju kralježnice, terapiju masažom, medicinsku gimnastiku i multidisciplinarnu rehabilitaciju. Nesteroidni antireumatici mogu se primijeniti u bolesnika s niskim rizikom, iako se čini da su učinci skromni. Mišićni relaksansi i antidepresivi, npr. inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina mogu se koristiti kao adjuvantna terapija u nekih bolesnika.