Povijest kiropraktike počinje 1895., a njen je otac Daniel David Palmer iz Iowe, SAD. Terapija mu se temeljila na „metafizičkim i filozofskim konceptima“. Rana filozofija kiropraktike bila je ukorijenjena u vitalizmu, naturalizmu, magnetizmu, spiritualizmu i drugim konstruktima koji nisu podložni znanstvenoj metodi. Prema Palmeru, namještanje kralježnice bilo je rješenje za sve ljudske bolesti.
Naziv kiropraktika dolazi od dviju grčkih riječi koje znače ruka i činiti. To bi zajedno značilo da se u toj terapiji čini nešto rukama. Kiropraktičari uglavnom navode da svoje ruke koriste s ciljem ublažavanja problema s kostima, mišićima i zglobovima. Međutim, zdravstvene tvrdnje o učinkovitosti kiropraktike nisu ograničene samo na lokomotorni sustav. Popis zdravstvenih tegoba za koje kiropraktika može biti korisna beskrajan je pa se tako tvrdi da kiropraktika može biti korisna za liječenje kronične boli, ublažavanje tenzijske glavobolje, poboljšavanje nepravilnog držanja… Navodno, može pomoći ženama tijekom trudnoće. Rješava probleme probavnog sustava i naravno, kakva je to terapija ako ne djeluje na imunitet.
Mnogi kiropraktičari, posebno oni u ranoj povijesti tog područja, sugerirali su da mehanički poremećaji zglobova, posebice kralježnice, utječu na opće zdravlje i da redovito namještanje kralježnice poboljšava opće zdravlje. Glavna tehnika kiropraktičkog liječenja uključuje manualnu terapiju, posebice manipulaciju kralježnicom, drugim zglobovima i mekim tkivima, ali može uključivati vježbe i savjetovanje o zdravlju i načinu života.
Kad se pogledaju dokazi iz sustavnih pregleda literature, zaključci upućuju na to da je dokaza o učinkovitosti za različite indikacije malo i da su pokusi uključeni u sustavne preglede loše kvalitete.
Primjerice, Grabowska i sur. (2022.) navode kako je malo dokaza visoke kvalitete o učinku multimodalne kiropraktičke intervencije na prevenciju padova.
Učinak na popravljanje lumbalne lordoze? Oakley i sur. (2020.) kažu da su dokazi ograničeni. Križobolja i bol u zdjelici tijekom trudnoće? Weis i sur. (2020.) kažu da dokazi nisu uvjerljivi.
Salehi i sur. 2015. analizirali su sve dostupne sustavne preglede o učinku kiropraktike na zdravlje čovjeka. Pronašli su 23 sustavna pregleda, a uključeno je 11 članaka koji su zadovoljili kriterije uključenja. Stanja su uključivala bol u leđima, bol u vratu, bolesti gornjih udova, kolike u dojenčadi, poremećaj autističnog spektra, astmu, gastrointestinalne bolesti, fibromialgiju, sportske ozljede i sindrom karpalnog tunela. Među pronađenim sustavnim pregledima, samo je jedan sadržavao metaanalizu. Autori ukazuju na problematične dokaze na kojima se temelje ti sustavni pregledi te potrebu za većim i boljim kliničkim pokusima.
Dok dokazi o učinkovitosti nisu uvjerljivi, postoje dokazi o štetnim učincima. Sustavni pregled literature navodi da se blaže štetne posljedice kiropraktičarskih intervencija opisuju u 30 - 61 % slučajeva (Ernst, 2007.). Također se opisuju ozbiljne posljedice za zdravlje. Jedna je od teških posljedica kiropraktičke manipulacije disekcija vertebralne arterije s moždanim udarom. Međutim, incidencija takvih posljedica nije poznata (Ernst, 2007.).
Fernando i sur., u članku objavljenom 2021., objedinili su prikaz slučaja i sustavni pregled literature vezano za pojavu intrakranijalne hipotenzije nakon kiropraktičarske manipulacije. Sustavnim pregledom literature pronašli su 12 članaka u literaturi koji opisuju takve slučajeve nakon kiropraktičarske manipulacije.
Chu i sur. (2023.) objavili su retrospektivnu analizu ozbiljnih štetnih učinaka kiropraktičke spinalne manipulacije, u kojoj prikazuju da su ozbiljni štetni učinci bili rijetki. Incidencija ozbiljnih štetnih učinaka bila je od 0,21 na 100 000 terapija. Nisu zabilježeni štetni događaji koji bi bili opasni po život ili rezultirali smrću. Međutim, metodologija korištena u tom istraživanju mogla je dovesti do pogrešnih rezultata.
Edzard Ernst, britanski profesor komplementarne medicine, ukazuje na problem nedovoljnog izvještavanja štetnih učinaka kiropraktičkih manipulacija. Ernstov tim učinio je sustavni pregled literature u kojem je analizirao podatke iz 60 randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) kiropraktike provedenih od siječnja 2000. do srpnja 2011. Otkrili su da 29 pokusa nije spomenulo nikakve štetne učinke liječenja, a od 31 istraživanja gdje su prijavljeni štetni učinci, 16 ih je navelo da se nijedan nije dogodio tijekom studije. Potpuni podaci o incidenciji, težini, trajanju, učestalosti i načinu prijavljivanja nuspojava bili su navedeni samo u jednom RCT-u.
Livia Puljak
