Kao krajnji rezultat nove evolucije u tehnologiji predstavljen je tehnologijom posredovani tretman koji ne zahtijeva fizičku prisutnost u zajedničkom prostoru, a prema nekim statistikama zastupljen je s 31 %. Taj novi način obećava i jamči trajnu dostupnost objekta pri čemu se gube prostorna, vremenska i tjelesna ograničenja. Utječe i na promjenu sposobnosti proživljavanja gubitka, odvajanja i smrti. To se isprepleće sa sposobnošću toleriranja čekanja, neodređenosti i sumnje koji su ujedno elementi kreativnosti koji se ne poklapaju sa zahtjevom za brzim pronalaženjem instantnih rješenja i unaprijed određenih odgovora koje pronalazimo na internetu.

Autorica smatra da postoji i mogućnost sagledavanja tih dimenzija u njihovoj komplementarnosti tako da se prepoznaju mogućnosti i rizici, tj. da se virtualno ne suprotstavlja stvarnome pa se granice pomiču i šire što povećava i prostor dostupan za istraživanje.