Kreativniji ljudi imaju manje izraženu dominaciju pojedine hemisfere mozga. Dokazano je da je desna hemisfera specijalizirana za metaforičko razmišljanje, zaigranost, traženje rješenja i povezivanje; tu se odvijaju procesi vizualizacije, maštanja i konceptualizacije, no za umjetnički rad potreban je doprinos i lijeve hemisfere.

Tijekom izvođenja vizualnih umjetnosti, nađena je specifična funkcionalna organizacija područja mozga, a slično je nađeno i kod percipiranja glazbe. Mozak je ˝plastičan˝ - moguće je stvaranje novih veza, aktiviranje novih puteva i demaskiranje sekundarnih puteva, a kao jak stimulans neuroplastičnosti pokazala se glazba.

Rezultati brojnih studija pokazali su da slušanje glazbe može poboljšati kogniciju, motoričke sposobnosti i ukupni oporavak nakon ozlijede mozga. Osim slušanja, pozitivan učinak ima i stvaranje glazbe. U prospektivnoj studiji mjereni su ˝psihološki markeri sreće˝ (serotonin, noradrenalin, beta-endorfin) kod pjevača-amatera za vrijeme pjevanja te se pokazalo da su značajno povišeni u odnosu na stanje prije pjevanja.

Kod vizualnih umjetnosti, ozlijede mozga mogu uzrokovati vizuospacijalne nedostatke, gubitak detaljnosti i značajno umanjiti kvalitetu umjetničkog rada. Ipak, ozlijede lijeve hemisfere mogu poboljšati kvalitetu umjetničkog rada u smislu povećanja spontanosti i emocionalnosti te dezinhibicije desne hemisfere.

Sve vrste umjetnosti, od vizualnih, do plesa i glazbe, stimuliraju mozak. Dokazani su brojni benefiti u terapiji različitih neuroloških i psihijatrijskih poremećaja, stoga umjetnost treba biti sastavni dio terapije.  

Vida Demarin, Marina Roje Bedeković, Marijana Bosnar Puretić, Marija Bošnjak Pašić