16.03.2022.
Ovogodišnji 21. Tjedan moga u Hrvatskoj dio je svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizacijom Tjedna mozga ispunjavaju svoju misiju u našoj sredini.
Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije, obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta. Danas se oko milijun i pol znanstvenika bavi neuroznanošću.
Temeljne postavke zanimanja za spoznaje o mozgu su:
Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je (uz izbor tema lokalnih organizatora iz područja neuroznanosti) nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga,s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga:
Mozak i Post-COVID sindrom
Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina „Mozak i Post-COVID sindrom“ naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja. Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnog pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti. (četvrtak 17. ožujka 2022 u 16.00 sati, sudjelovanje preko digitalnih platformi)
Pandemijska lekcija: Kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“
Na tribini Pandemijska lekcija: kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“ obradit će se vrlo aktualnu temu nastave i obrazovanja u digitalno doba. Iako se ova tema već dugo provlači ispod radara, posljednjih godina uzima sve više maha, a COVID-19 pandemija naglo ju je gurnula u prvi plan rasprava o obrazovanju. U ovoj tribini sudjelovati će multidisciplinarni tim stručnjaka – psiholozi, dječji i adolescentni psihijatri, neuroznanstvenici i nastavnici raspravljat će o „novom normalnom“ u obrazovanju iz različitih perspektiva. (utorak 15. ožujka 2022 u 16.00 sati, sudjelovanje preko digitalnih platformi).
Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu bavit će se temom novih spoznaja o učinku pandemije na spavanje kod studentske populacije i odraslih. Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku priprema aktivnosti vezane uz kognitivni i motorički razvoj djeteta, s naglaskom na dječju igru i neuroplastičnost mozga.
U organizaciji 21. Tjedna mozga pridružuju se i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru te članovi Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima, kao i Zagrebački institut za kulturu zdravlja. Istodobno očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Dubrovniku, Varaždinu, Puli kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima. Cilj je bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja.
Sudionici tribin:
Tribina će se održati u četvrtak 17.ožujka 2022., a pristupa joj se putem poveznice za Zoom (https://zoom.us/j/93836327769?pwd=SUtsaXJzVDNnTzZZWkpLaXgrTjZ6UT09 Passcode:133651)
Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina „Mozak i Post-COVID sindrom“ naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja.
Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnog pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti.