No, danas nam rezultati znanstvenih istraživanja i neuroimaging metode jasno pokazuju tu povezanost. Otkriće neurotrofina, proteina koji pripadaju u skupinu faktora rasta s posebnim učinkom na neurone, a za koje su 1986.godine Rita Levi Montalcini i Stanly Cohen dobili Nobelovu nagradu za medicinu dovelo je do prave prekretnice. Neurotrofini stimuliraju neurone da rastu i preživljavaju, da se stvaraju novi. Posebno značajan je BDNF (Brain derived neurotrophic factor), koji utječe na dugotrajno pamćenje i raspoloženje, aktivirajući neurone u središnjem i u perifernom živčanom sustavu, pomažući preživljavanje postojećih neurona, rast i diferencijaciju novih neurona i sinapsi, a tjelesna aktivnost potiče njegovo izlučivanje i djelovanje.

Epidemiološke i prospektivne studije su pokazale da redovita tjelesna aktivnost poboljšava kognitivne funkcije mozga i štiti od razvoja neurodegenerativnih bolesti. Opsežna istraživanja se vrše sa ciljem da dokažu biološke mehanizme koji imaju takav blagotvoran učinak. Intervencije u više domena mogu poboljšati ili održati kognitivne funkcije u starijih osoba koje imaju povećan rizik nastanka kognitivnih poremećaja ( FINGER studija 2015.). Veći volumen sive tvari mozga, izmjeren pomoću MRI nađen je u osoba koje su aktivno vježbale snažnije aerobičke aktivnosti, što bi moglo biti neuroprotektivno. U nekoliko studija nađen je veći volumen hipokampusa i veće vrijednosti BDNF-a kod osoba koje su redovito vježbale. Istraživanja koja su u tijeku, imaju za cilj istražiti utjecaj tjelesne aktivnosti na vrijednosti BDNF-a i njegovu povezanost s kognitivnim poremećajima, uz moguće implikacije u sveobuhvatnom zbrinjavanju osoba s kognitivnim poremećajima.

Akademkinja Vida Demarin, dr.med, FAAN, FAHA FESO, FEAN