Prema najnovijim istraživanjima, ako se trendovi iz 2010. godine nastave, do 2025. godine svaka peta odrasla osoba bit će pretila. Nadalje, 268 milijuna djece će imati prekomjernu tjelesnu masu, a 91 milijun bit će pretilo. U pretile djece uočava se niz endokrinoloških i metaboličkih poremećaja koji rezultiraju razvojem kroničnih nezaraznih bolesti. Upravo te bolesti javljaju se sve češće u dječjoj i adolescentskoj dobi. Endokrinološke komplikacije koje se najčešće javljaju su inzulinska rezistencija i dijabetes melitus tipa 2 za koje se pretilost smatra značajnim čimbenikom rizika za razvoj, tijek, ali i liječenje.

Do 2025. godine predviđa se da će 12 milijuna djece,  s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilosti, imat oslabljenu toleranciju glukoze i4 milijuna djece dijabetes tipa 2.

Prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, napomenuo je kako bismo učinkovito spriječili porast oboljelih od pretilosti i dijabetesa tipa 2, što su jedni od ključnih ciljeva Global Action Plan for Prevetion and Control of NCDs 2013-2020 (Svjetska zdravstvena organizacija, eng.WHO), potrebno je započeti s preventivnim aktivnostima u najranijoj dobi i pritom uključiti cijelu zajednicu.

Povezanost pretilosti i razvoja dijabetesa tipa 2 te njihov utjecaj na Hrvatsku, ali i na cijeli svijet, dodatno je pojasnila Davorka Herman-Mahečić, dr. med., endokrinolog s KBC Sestre milosrdnice. U svom izlaganju ukazala je na to da je debljina kompleksna i složena bolest i pojasnila zašto je došlo do porasta oboljelih u svijetu. Povrh toga, upozorila je kako upravo ta bolest pridonosi smanjenom očekivanom trajanju života zbog povećanog rizika od razvoja drugih popratnih bolesti poput dijabetesa tipa 2.

Kako bismo osvijestili važnost i ulogu pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti po zdravlje te tako zdravijim životnim izborima prevenirali razvoj kroničnih nezaraznih bolesti, važno je educirati se. Program PETICA-igrom do zdravlja učenike educira o važnosti zdravijih životnih izbora. Putem predavanja i kreativnih radionica, ali i različitih kampanja i događanja, uključujemo djecu i njihove roditelje te ciljanim porukama pridonosimo promjeni njihovih stavova, znanja, ali i navika. No, kako bismo prevenirali pretilost, zajednica, također, mora djelovati. „Edukacija o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti više se ne događa isključivo unutar obitelji, već veliku ulogu imaju i obrazovne ustanove, javni sektor i mediji, ali i sama prehrambena industrija. Znanstveno je dokazano da mediji imaju moć u oblikovanju prehrambenih navika djece i adolescenata te ih jednako učinkovito mogu „odgojiti“ sklonosti zdravim navikama, kao i nezdravim izborima“, istaknula je znanstvena koordinatorica programa PETICA-igrom do zdravlja, doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender .