Blagotvorno djelovanje vina, posebice crnog vina, uglavnom proizlazi iz visokog udjela fenolnih spojeva. Fenoli mogu djelovati neposredno, poput ‘hvatača’ slobodnih radikala ili posredno, ometajući specifične upalne gene koji djeluju u staničnim signalnim putovima. Fenoli iz vina dosežu puno veće koncentracije u crijevnoj sluznici nego u drugim tkivima; stoga imaju snažno djelovanje očuvanjem oksidativne/antioksidativne ravnoteže crijevnog epitelnog sloja, povećavajući unutarstanične razine antioksidansa. Osim toga, većina fenola u vinu djeluje primarno na aktivnost redoks-osjetljivog transkriptivnog faktora NF-κB, koji kontrolira signalne kaskadne reakcije upalnih stanica uključenih u patogenezu upalnih bolesti crijeva i kolateralni razvoj zloćudnih tumora crijeva.

Promjena sastava bakterija u debelom crijevu (mikrobiote) izazvanih probiotičkim djelovanjem fenolnih spojeva u vinu dobiva sve više na važnosti. Upotreba prirodnih fenola iz vina može djelovati preventivno na upalne i oksidacijske reakcije, tako što se obnavlja mikrobiološka ravnoteža između štetnih i zaštitnih bakterija, smanjujući pritom oštećenje crijevne sluznice u upalnim bolestima crijeva. Ispitivan je i utjecaj alkohola u bolestima crijeva: alkohol je već dugo poznat po svom baktericidnom djelovanju, te se smatralo da u malim koncentracijama pozitivno djeluje na upalne i imunološke odgovore. Međutim, glavnina antioksidativnog i protuupanog djelovanja antioksidansa u vinu ne proizlazi iz alkoholnog, već iz polifenolnog sastava. 

Prisutan je i sve veći farmakološki interes za prepoznavanjem i određivanjem prirodnih spojeva prisutnih u vinu, koji mogu očuvati crijevnu homeostazu i zaštititi od upale. Nekoliko studija o crijevnim stanicama ili na eksperimentalnim životinjskim modelima je pokazalo da spojevi porijeklom iz vina mogu smanjiti oštećenja u debelom crijevu.

Međutim, spoznaje o blagotvornim učincima vina kod upalnih bolesti crijeva ograničene su zbog malenog broja kliničkih ispitivanja.

Željko Krznarić