Liječnik/ljekarnik bi trebao poznavati informacijske izvore, posjedovati vještinu postavljanja strategije i pretraživanja informacijskih izvora te imati osiguran pristup informacijskim izvorima. Internet je omogućio brz i jednostavan pristup brojnim medicinskim informacijskim izvorima, među kojima su za potrebe prakticiranja medicine utemeljene na znanstvenim dokazima najvažniji sekundarni izvori informacija i specijalizirane tražilice.

Tablica 1. sažeto prikazuje najvažnije izvore informacija dostupne putem interneta, dok je detaljniji opis dan u tekstu koji slijedi.

Sekundarni izvori informacija

Sekundarni izvori informacija uključuju dvije temeljno različite grupe informacijskih izvora: bibliografske baze podataka i medicinske informacijske izvore utemeljene na znanstvenim dokazima.

Bibliografske baze podataka

Bibliografske baze podataka sadrže podatke o primarnim publikacijama, primjerice člancima, kongresnim priopćenjima i sl. Za područje medicine posebnu vrijednost imaju bibliografske baze podataka koje indeksiraju članke objavljene u medicinskim časopisima. Svaki zapis, odnosno bibliografska jedinica, sadržava podatke o autoru, naslovu članka, časopisu, ključne riječi ili deskriptore i sl. Prilikom izgradnje bibliografske baze podataka, urednici polaze od utvrđenih kriterija prema kojima mjere kvalitetu časopisa.

MEDLINE/PubMed

MeSH (Medical Subject Headings) je umjetni, kontrolirani jezik, koji sadrži predmetnice i podpredmetnice te osigurava jednoobraznost sadržajne obradbe.

MEDLINE/PubMed je specijalizirana bibliografska baza podataka koju stvara National Library of Medicine (Bethesda, SAD). Smatra se ključnim izvorom informacija objavljenih u biomedicinskim časopisima i za sada je jedina, svjetski značajna bibliografska baza podataka, koja je u javnomu besplatnomu pristupu (od srpnja 2007. godine). Pokriva područje medicine, stomatologije, veterine i sestrinstva te sadrži 21 milijun bibliografskih zapisa za radove objavljene od 1948. godine do danas. Svaki zapis sadržava osnovne bibliografske podatke (ime autora, naslov članka, ime časopisa s kronološkim oznakama, podatke o ustanovi u kojoj autor/i djeluju itd.) o člancima objavljenim u više od 5.000 časopisa, u više od 80 zemalja. S angloameričkoga je područja oko 68% časopisa, a u bazu su uključeni i hrvatski časopisi (primjerice, Liječnički vjesnik, Croatian Medical Journal, Acta Medica Croatica, Reumatizam, Arhiv za higijenu rada i toksikologiju i drugi).

Jedno od najvažnijih obilježja baze MEDLINE/PubMed je postupak obradbe sadržaja svakog članka. Naime, svaki članak prolazi složenu analizu sadržaja te svaki zapis dobiva  predmetnice ili ključne riječi iz rječnika MeSH (Medical Subject Headings), koje najbolje opisuju tematiku članka. MeSH je umjetni, kontrolirani jezik, koji sadrži predmetnice i podpredmetnice te osigurava jednoobraznost sadržajne obradbe. Time se, također, omogućuju vrlo precizna tematska pretraživanja. Naime, kad se pretražuje veliki skup informacija, potrebno je postaviti strategiju pretraživanja. Bitan korak u postavljanju strategije pretraživanja jest odabir predmetnica, odnosno deskriptora. Složeno pretraživanje tako velike bibliografske baze podataka, kao što je MEDLINE/PubMed, zahtijeva vrlo često određenu vještinu i kompetencije, koje uglavnom posjeduju medicinski knjižničari. Stoga se za krajnje korisnike, najčešće liječnike praktičare, razvio alat nazvan Pub/Med Clinical Queries. PubMed/Clinical Queries je alat koji pretražuje cjelokupnu bazu MEDLINE/PubMed uz pomoć tri  filtra:

1. Clinical Study Categories: omogućava traženje kliničkih studija i to o terapiji, dijagnozi, etiologiji i prognozi;

2. Systematic Reviews: omogućava traženje sustavnih pregleda i meta-analiza, te kliničkih smjernica;

3. Medical Genetics: omogućava traženje članka s područja genetike

Embase

Embase je biomedicinska bibliografska baza podataka, koja sadržava preko 15 milijuna članaka, objavljenih nakon 1974. godine, u više od 5.000 časopisa. Posebna pozornost posvećuje se člancima s područja istraživanja lijekova, farmakologije, toksikologije i farmacije.

Web of Science

Web of Science je bibliografska baza podataka koja pokriva sva područja znanosti, pa tako i medicinu. Baza uključuje Science Citation Index Expanded, Social Sciences Citation Index i Art & Humanities Citation Index, odnosno više od 20 milijuna članaka iz više od 8.500 časopisa.

Medicinski informacijski izvori utemeljeni na znanstvenim dokazima

Bibliografske baze podataka sadržavaju zapise s osnovnim podacima o radovima objavljenim u medicinskim časopisima. Prilikom izgradnje baze podataka, urednici vrše probir časopisa polazeći od utvrđenih kriterija. Znači ocjenjuje se kvaliteta časopisa, a ne prosuđuje se vrijednost pojedinog članka. Baza podataka popunjava se novim zapisima (bibliografskim jedinicama), a stari zapisi ostaju nepromijenjeni.

Medicinski informacijski izvori utemeljeni na znanstvenim dokazima (engl. EBM resources; evidence-based medicine resources) su specijalizirani izvori koji nastaju prema strogim i preciznim kriterijima probira i kritičke prosudbe medicine utemeljene na znanstvenim dokazima. Izgradnja svakog informacijskog izvora je složen i dugotrajan proces. Za razliku od biomedicinskih bibliografskih baza podataka, zapisi u ovim specijaliziranim informacijskim izvorima se redovito osuvremenjuju, odnosno obnavljaju dodavanjem rezultata novih pouzdanih istraživanja. Na taj način liječnik dobiva točnu, pravodobnu i relevantnu medicinsku informaciju koju može odmah primijeniti u kliničkom postupku, preskačući treći korak medicine utemeljene na znanstvenim dokazima (tj. kritičku prosudbu dokaza).

Cochrane Library

Polazeći od sustavno i metodološki ujednačenih i strogih kriterija, stručnjaci izrađuju temeljite preglede vezane uz ciljane medicinske teme, npr. sustavni pregled o tumoru dojke, o visokom tlaku, o epilepsiji i sl.

Cochrane Library  je proizvod međunarodne organizacije Cochrane Collaboration te sadrži  šest baza podataka, koje su dostupne na DVD-u ili mrežno.

a) Cochrane Database of Systematic Reviews/CDSR je temeljna baza podataka Cochrane Library, koja sadrži sustavne preglede i pripadajuće protokole. Pregledne prikaze pripremaju i održavaju stručnjaci različitih specijalnosti, okupljeni u radne grupe, nazvane Cochrane Review Groups (primjerice, Cochrane Breast Cancer Group, Cochrane Hypertension Group, Cochrane Epilepsy Group itd.). Polazeći od sustavno i metodološki ujednačenih i strogih kriterija, stručnjaci izrađuju temeljite preglede vezane uz ciljane medicinske teme, npr. sustavni pregled o tumoru dojke, o visokom  tlaku, o epilepsiji i sl.

b) Database of Abstracts of Reviews of Effects/DARE je baza podataka koju održava Centre for Reviews and Dissemination (NHS Centre for Reviews and Dissemination) pri Sveučilištu York u Velikoj Britaniji. Osim što je uključena u paket Cochrane Library baza  je dostupna i u slobodnom pristupu. Sadrži zapise u obliku strukturiranih sažetaka sustavnih pregleda i pokriva široko područje od farmakologije, kirurgije do javnog zdravstva. Treba istaći, da se prilikom izradbe sustavnog pregleda, odabiru teme, koje nisu obrađene u bazi Cochrane Database of Systematic Reviews/CDSR te se na taj način te dvije baze podataka nadopunjuju.

c) Cochrane Central Register of Controlled Trials/CENTRAL  je baza podataka koja sadrži bibliografske informacije o randomiziranim kontroliranim pokusima. Svaki zapis sadrži bibliografske podatke o studiji, a većina ima i sažetak.

d) Cochrane Methodology Register je baza podataka koja sadrži bibliografiju članaka, knjiga i kongresnih priopćenja te izvještava o metodologiji u vođenju kliničkih istraživanja u području znanstvenog istraživanja.

e) Health Technology Assessment Database je baza podataka koja sadrži studije o medicinskim, socijalnim, etičkim i financijskim implikacijama zdravstvenih usluga. Svrha je poboljšanje  kvalitete zdravstvene usluge.

f) NHS Economic Evaluation Database/EED je baza podataka koja uključuje informacije koje polazeći od ekonomskih pokazatelja, pomažu stručnjacima zaduženim za zdravstvenu politiku. S obzirom na sve veće cijene zdravstvenih usluga, efikasnost zdravstvene usluge ne može se odvojiti od njene cijene.

EBJ - časopisi strukturiranih sažetaka

EBJ - časopisi strukturiranih sažetaka (engl. Evidence Based Journals) su specijalizirani časopisi koji pokrivaju područje kliničke medicine. Prema metodološki pouzdanim i klinički važnim kriterijima, vrši se probir i analiza najboljih članaka iz časopisa  koji pokrivaju područje kliničke medicine. Nakon postupka vrednovanja kvalitete izabranih članaka, sadržaj se sažima u formu strukturiranog sažetka. Svaki strukturirani sažetak sadrži i komentar stručnjaka za pojedino područje o vrijednosti nađenih dokaza za praksu, povezujući na taj način znanstvenu spoznaju i kliničko iskustvo. Tržište medicinskih informacijskih izvora nudi čitav niz takvih izvora, komercijalnih i besplatno dostupnih, kao što su: ACP Journal Club, Evidence Based Medicine, Bandolier, Evidence Based Mental Health, Evidence Based Oncology, Evidence Based Cardiovascular Medicine, Evidence Based Health Care i drugi.

ACP Journal Club

Svaki sažetak u bazi sadrži jasnu, kratku i točnu medicinsku informaciju, uz komentar stručnjaka za navedeno područje. Analizirani članci pokrivaju pitanja vezana uz etiologiju, terapiju, dijagnozu i prevenciju bolesti i pitanja vezana uz troškove liječenja.

ACP Journal Club - Informacijski izvor se prvi put pojavio 1991. godine pod okriljem američke liječničke udruge, American College Physicians. Cilj je bio približiti liječnicima, na jednostavan i brz način, ažurne i točne medicinske informacije. Urednički tim prema strogim kriterijima kliničke i znanstvene važnosti, probire članke (kliničke studije i sustavne preglede) koji ulaze u bazu podataka. Razmatraju se samo istraživanja s područja kliničke medicine, koja su metodološki pouzdana (primjerice, trajala su najmanje 6 mjeseci, a 80% ispitanika završilo je istraživanje) i klinički važna te su relevantna i primjenjiva u praksi. Izdavači su se fokusirali na više od 120 uglednih medicinskih časopisa s područja kliničke medicine (JAMA, Lancet, New England Journal of Medicine, British Medical Journal, Annals of Internal Medicine, Circulation i drugi), odnosno preko 60.000 članaka godišnje. Svaki sažetak u bazi sadrži jasnu, kratku i točnu medicinsku informaciju, uz komentar stručnjaka za navedeno područje. Analizirani članci pokrivaju pitanja vezana uz etiologiju, terapiju, dijagnozu i prevenciju bolesti i pitanja vezana uz  troškove liječenja.

Evidence Based Medicine

U Republici Hrvatskoj osiguran je pristup bazi podataka ACP Journal Club preko Wolters Kluwer/Ovid SP platforme, zahvaljujući ugovoru na nacionalnoj razini (uključeno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo zdravlja).

Evidence Based Medicine (EBM) - American College of Physicians i engleski izdavač mediciske literature BMJ Publishing Group predstavili su 1995. godine komercijalni informacijski izvor Evidence Based Medicine. Baza podataka pokriva područje kliničke medicine (internu medicinu, pedijatriju, psihijatriju, kirurgiju, ginekologiju i opstetriciju itd.). Poseban naglasak stavlja se na praćenje bolesti, odnosno poremećaja, koje liječnik najčešće susreće u svakodnevnoj praksi, primjerice šećernu bolest, visoki tlak, depresivna stanja i sl. Izlazi 6 puta godišnje. Pri izradbi svakog strukturiranog sažetka, analizira se tekuća literatura te sažetak sadrži znanstveno utemeljenu medicinsku informaciju, primjenjivu u kliničkoj praksi. Informaciju uvijek prati i komentar stručnjaka za određeno područje, povezujući na taj  način znanstveni dokaz i kliničko iskustvo. Od 01. 01. 2000. godine Evidence Based Medicine i ACP Journal Club ujedinjeni su u zajedničku bazu podataka ACP Journal Club.

Bandolier

Bandolier - Grupa znanstvenika sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji pokrenula je 1994. godine tiskani časopis Bandolier, koji je donosio informacije s područja zdravstvene prakse utemeljene na znanstvenim dokazima. Elektronička verzija informacijskog izvora  pojavila se 1995. godine. Pri izradbi zapisa, analiziraju se meta-analize, randomizirani kontrolirani pokusi i sustavni pregledi opažajnih istraživanja. Svaki sažetak prolazi i kritičku prosudbu. Za razliku od ACP Journal Club i Evidence Based Medicine, ova  baza podataka je u slobodnom pristupu.

Baze sintetiziranog znanja

Baze sintetiziranog znanja su medicinski informacijski izvori koji nastaju preciznim probirom dokaza iz primarnih i sekundarnih informacijskih izvora. Medicinski informacijski izvori se neprekidno obnavljaju i integriraju s drugim sličnim izvorima kako bi korisnicima olakšali pristup najnovijim, relevantnim medicinskim informacijama.

Clinical Evidence

Zanimljivo je da i korisnici baze Clinical Evidence mogu predložiti uredništvu izradbu sustavnog pregleda za kliničko pitanje, za koje nisu pronašli odgovor u bazi podataka.

Clinical Evidence je medicinski informacijski izvor, koji proizvodi BMJ Publishing Group, a dostupan je u tiskanom i elektroničkom formatu. Namijenjen je liječnicima praktičarima, kao izvor pouzdanih medicinskih informacija koji može pomoći u donošenju kliničke odluke. Pojavio se 1999. godine i u ovom trenutku pokriva preko 660 kliničkih tema. Sadržava sustavne preglede koji se neprekidno obnavljaju te se u bazu redovito uključuju novi sustavni pregledi, ali i osuvremenjuju postojeći zapisi. Pri izradbi sustavnih pregleda, autori polaze od kliničkih pitanja koja su važna za praksu. Tu je važna suradnja  uredničkog tima s liječnicima praktičarima, kao i s bolesnicima. Zanimljivo je da i korisnici baze Clinical Evidence mogu predložiti uredništvu izradbu sustavnog pregleda za kliničko pitanje, za koje nisu pronašli odgovor u bazi podataka. Prilikom izradbe sustavnog pregleda, prvo se radi pretraga različitih informacijskih izvora (MEDLINE, Embase, Cochrane library, a po potrebi i drugih izvora), kako bi se pronašli objavljeni sustavni pregledi, randomizirani klinički pokusi, a ponekad i opažajna istraživanja. Nađeni podaci prolaze postupak probira i kritičke analize. Na kraju, svaki sustavni pregled prolazi vrlo strogu selekciju uredničkog tima i vanjskih suradnika, stručnjaka za pojedina područja.

UpToDate

UpToDate je klinička baza podataka koja nudi sažetu i pouzdanu, na znanstvenom dokazu zasnovanu medicinsku informaciju. Objavljuje se tri puta godišnje i dostupna je na CD-ROM-u i mrežno. Pokriva 13 disciplina, uglavnom interne medicine, poput kardiologije, hematologije, reumatologije, nefrologije, pulmologije, endokrinologije itd. Svaka 4 mjeseca baza se ažurira. Sadržava pregledne radove koje pišu stručnjaci za određeno područje, uz dodatnu kritičku ocjenu neovisnih recenzenata. Prilikom izradbe preglednih radova urednički timovi pretražuju veliki broj izvora:

-preko 400 časopisa,

-MEDLINE, Cochrane Library, Clinical Evidence, ACP Journal Club,

-kliničke smjernice,

-zbornike kongresa,

-izvještaje različitih zdravstvenih institucija, primjerice Food and Drug Administration i sl.

Svaki nađeni rad prolazi složenu procjenu kvalitete, prema unaprijed utvrđenim kriterijima uključenja odnosno isključenja nađene informacije. Svakom zapisu dodani su popisi literature  vezani uz zadanu temu.

DynaMed

DynaMed je baza podataka koju proizvodi EBSCO Publishing i namijenjena je kliničarima koji traže medicinske informacije utemeljene na znanstvenim dokazima. Baza podataka sadrži strukturirane sažetke koji pokrivaju oko 2.000 kliničkih tema. Pri izradbi sažetka pretražuju se različiti medicinski informacijski izvori koji uključuju: časopise (npr. Annals of Internal Medicine, British Medical Journal, New England Journal of Medicine itd.), bibliografske baze podataka (npr. MEDLINE), baze podataka sa sustavnim pregledima (npr. Cochrane Database of Systematic Reviews), časopise sažetaka (npr. ACP Journal Club, Evidence-Based Medicine itd.), kliničke smjernice (npr. National Guideline Clearinghouse). Pronađeni podaci prolaze strogu selekciju i evaluaciju, kako bi se utvrdila znanstvena utemeljenost. Baza DynaMed se ažurira dnevno.

Kliničke smjernice

Jasna klinička smjernica ima znanstvenu, praktičnu, informacijsku i regulatornu ulogu.

Kliničke smjernice (engl. clinical guidelines) donose upute za liječenje, dijagnozu i prevenciju specifičnih stanja i bolesti te definiraju preporuke koje se mogu primijeniti na većinu bolesnika, pomažući liječnicima u dijagnostičkom ili terapijskom postupku. Kliničke smjernice izrađuju službena tijela, primjerice vladine agencije pri ministarstvu zdravstva, medicinska udruženja i sl. Nastaju kombinacijom dokaza iz sustavnih pregleda i mišljenja stručnjaka za određeno područje. Kliničke smjernice imaju zadaću ujednačiti kliničku praksu u nacionalnom zdravstvenom sustavu te postići da praksa polazi od znanstveno utemeljenih spoznaja, smanjujući tako broj slučajeva neispravne medicinske prakse i ne manje važno, pridonoseći time smanjenju zdravstvenih troškova. Pri izradbi smjernica trebaju biti  zadovoljena tri osnovna cilja:

-moraju uključiti ciljanu i jasnu medicinsku odluku i posljedice te odluke,

-moraju se temeljiti na znanstvenim dokazima,

-moraju  biti predstavljene u jednostavnom, lako dostupnom formatu.

Jasna klinička smjernica ima znanstvenu, praktičnu, informacijsku i regulatornu ulogu. Tako je istraživanje o obiteljskoj medicini, koje je provedeno u Australiji tijekom 1999. i 2000. godine utvrdilo da liječnici rado koriste kliničke smjernice, kao dobar alat za prijenos medicinskih dokaza u praksu. Poznat je rad Agency for Healthcare Research and Quality (AHRQ), koja je objavila 19 kliničkih smjernica u razdoblju od 1990. do 1996. godine vezano uz srčane bolesti i upale uha. Agencija je 1997. godine pokrenula besplatno dostupnu bazu podataka National Guideline Clearinghouse (NGC), koja sadrži strukturirane sažetke kliničkih smjernica različitih zdravstvenih organizacija i stručnih tijela u SAD-u i Kanadi. NGC ima za cilj da liječnicima, medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim djelatnicima omogući lako dostupan pristup kvalitetnim medicinskim informacijama.

Informacijski servisi

Svaki korisnik, neovisno o institucijskoj pripadnosti, ima slobodan pristup servisu. Uz pomoć jednostavnog mrežnog obrazca korisnik šalje kliničko pitanje i to opisno ili u strukturiranom obliku.

Informacijski servisi razvili su se kao potpora liječnicima pri prakticiranju medicine utemeljene na znanstvenim dokazima. Poznati su projekt istraživača iz Australije, zatim pilot projekt u Nizozemskoj i ATTRACT projekt. Tijekom istraživanja u Australiji, devet liječnika obiteljske medicine uputilo je prema servisu u mjesec dana 20 zahtjeva. U pilot projektu u Nizozemskoj 26 liječnika obiteljske medicine je zatražilo odgovor na 61 kliničko pitanje. ATTRACT projekt je pokrenut 1997. godine i tijekom 13 mjeseci primljeno je 193 upita. U sva tri projekta anketnim ispitivanjem korisnika servisa, liječnika obiteljske medicine, potvrđena je vrijednost informacijskog servisa.
Tijekom 2007. godine Središnja medicinska knjižnica pokrenula je mrežni informacijski servis, nazvan „SMK odgovara na Vaše kliničko pitanje". Cilj je bio poticati praksu utemeljenu na znanstvenim dokazima u zdravstvenoj zajednici, odnosno pomoći liječnicima da načela i metodu medicine utemeljene na znanstvenim dokazima primijene u svakodnevnom radu. Svaki korisnik, neovisno o institucijskoj pripadnosti, ima slobodan pristup servisu. Uz pomoć jednostavnog mrežnog obrazca korisnik šalje kliničko pitanje i to opisno ili u strukturiranom obliku. Za svaki upit medicinski knjižničar pretraži sve dostupne informacijske izvore (baze podataka koje sadrže sustavne preglede, časopise sažetaka, kliničke smjernice i sl.), kritički prosudi dobivenu informaciju, polazeći od načela i metodologije medicine utemeljene na znanstvenim dokazima i na kraju pošalje odgovor na kliničko pitanje korisnicima elektroničkom poštom.

Specijalizirane tražilice

Medicinsku praksu utemeljenu na znanstvenim dokazima također podupiru specijalizirane tražilice, koje osiguravaju brz i ciljan pristup objavljenim znanstvenim dokazima Specijalizirane tražilice su alati, koji pretražuju istodobno veliki broj različitih informacijskih izvora, primjerice, TRIP Database, SUMSearch2 i sl.