Alergijske bolesti su stanja u koja su uključeni mehanizmi posredovani antitijelima i/ili T-limfocitima, dakle pretjerana reakcija imunološkog sustava organizma na strane tvari - alergene ili netolerancija bezopasnih ambijentalnih čimbenika koje tijelo prepoznaje kao prijetnju - kao npr. aromatski ugljikovodici.
Očnu alergiju mogu izazvati trajni i sezonski alergeni. U trajne alergene ubrajamo grinje (Dermatophagoides farinea), kućne plijesni (Aspergillus spp), perje, žohare, životinjsku dlaku (psi i mačke), neke lijekove i kozmetičke proizvode. Sezonski alergeni su najčešće pelud drveća (cvjetanje u rano proljeće), pelud trava (svibanj) i pelud korova od kojih je ambrozija najraširenija (kolovoz).

Mehanizam nastanka alergijskih bolesti oka

1. senzibilizacija - proces senzibilizacije uključuje aktivaciju mastocita izazvanu interakcijom alergena i IgE na površini mastocita.
2. reakcija u ranoj fazi - degranulacija mastocita i otpuštanje prethodno stvorenih medijatora i kemotaktičnih faktora (histamin, citokini...).
3. reakcija kasne faze - uporna aktivacija mastocita i djelovanje ranije nastalih medijatora i kemotaktičnih faktora koji potiču uključivanje dodatnih upalnih stanica (leukotrieni, prostaglandini..) i time produljuju upalu.

Znakovi i simptomi

Znakovi očne alergije variraju od vrlo blagih do dramatičnih, ovisno o kojem se tipu alergijske upale radi. Klinička slika bolesnika i, još važnije, anamneza, često su dovoljne za postavljanje točne dijagnoze čak i bez daljnjih dijagnostičkih testova i alergološkog testiranja. Treba isključiti ili dokazati povezanost s izloženosti alergenima, odrediti vrijeme koje je potrebno da organizam reagira, ali i opetovanost simptoma koji upućuju na ponovljeno izlaganje alergenu. Važno je utvrditi i postojanje sistemskih znakova alergijske reakcije što uvelike utječe na oblik terapije koje ćemo propisati pacijentu.

Svrbež, suzenje, učestalo treptanje, crvenilo spojnice bulbusa (naročito tarzalne spojnice), osjećaj pijeska u očima i svjetloplahost (fotofobija) trajni su i općeprisutni znakovi u većine alergijskih upala oka. Prisutni mogu biti i edem konjunktive (kemoza), edem kože kapaka, a ponekad i crvenilo kože periokularnog područja (dermatitis).

Glavne alergijske bolesti oka

Sezonski alergijski konjunktivitis (SAC) - 90 %
Alergijski konjunktivitis je obostrani, samoograničavajući upalni proces koji nastaje u času kada se alergeni vežu na IgE receptore na površini mastocita senzibilizirane osobe. Ta reakcija najčešće nastaje zbog djelovanja sezonskih alergena kao što su pelud drveća, trava i korova. Reakcija rane faze - otpuštanje histamina nakon degranulacije mastocita - odgovorna je za znakove i simptome alergijskog konjunktivitisa, a to su: svrbež, crvenilo, kemoza, suzenje, hipertrofija papila tarzalne spojnice i edem vjeđa.

Trajni alergijski konjunktivitis (PAC-perennial allergic conjunctivitis) - 5%
Trajni alergijski konjunktivitis je u simptomima i nastanku sličan sezonskom alergijskom konjunktivitisu, ali se uglavnom manifestira lakšim smetnjama koje traju stalno. Simptomi su prisutni cijelu godinu iako mogu varirati od sezone do sezone. Posrednici upale su IgE i mastociti, a klinički znakovi kao i u SAC-u su: hiperemija spojnice, kemoza, vodenasti iscjedak i edem vjeđa, uz uvijek prisutan svrbež.

Vernalni konjunktivitis (VKC) - 1%
Vernalni keratokonjunktivitis je obostrana alergijska upala oka koja pretežno pogađa mlađe muškarce i djecu. Tijekom proljeća pacijenti s VKC imaju naglašene simptome koji uzrokuju velike smetnje (suzenje, svrbež, osjećaj stranog tijela u očima, svjetloplahost i sluzavi iscjedak). Pregledom na mikroskopu možemo uočiti površinski keratitis rožnice, erozije, pa čak i ulkus rožnice. Palpebralni oblik karakteriziraju izrazito hipertrofične papile na tarzalnoj spojnici koje doslovce «stružu» po površini epitela i time uzrokuju jake smetnje. Limbalni oblik vernalnog keratokonjunktivitisa karakteriziraju infiltrati na limbusu rožnice (tzv. Trantasove točke).

Atopijski keratokonjuntivitis - 1%
Atopijski keratokonjunktivitis je kronična alergijska obostrana upala prednjeg segmenta oka koja je vezana uz atopijski dermatitis i druge sistemske alergijske poremećaje. Najčešće zahvaća muškarce mlađe dobi te ga karakterizira kronični svrbež, suzenje, svjetloplahost, papilarna hipertrofija, hiperemija spojnice, kemoza i edem vjeđa. Za nastanak simptoma kod atopijskog keratokonjunktivitisa u pravilu su odgovorni T-limfociti i eozinofili. Kronični keratokonjunktivitis može dovesti do raznih komplikacija prednjeg segmenta oka kao što su neovaskularizacije rožnice, panus te stvaranje ožiljaka na rožnici. Kronična upala vjeđa dovodi i do disfunkcije Meibomovih žlijezda čime se oštećuje sastav suznog filma koji dodatno doprinosi osjećaju nelagode i smetnje.

Kontaktna alergija
Kontaktna očna alergija je naglo nastalo stanje hipersenzibilne reakcije oka posredovano Th1 limfocitima koje zahvaća površinu oka, vjeđe i periokularno područje. Svrbež, kemoza, papilarna i folikularna hiperplazija spojnice, punktiformni keratitis i dermatitis vjeđa karakteristični su znaci kontaktne alergije. Ne mora zahvaćati oba oka.

Literatura

1. European Allergy White Paper, The UCB Institute of Allergy, London,UK,2004
2. Buckley RJ. Allergic eye disease - a clinical chalenge. Clin Exp Allergy 1998;28:6 39-43
3. Bielory L. Ocular allergy treatment. Immunol Allergy Clin North Am 2008;28:1 189-224
4. De Gaulle CI. The management of allergic eye diseases in primary eye care. Cont Lens Ant Eye 2009;32: 260-27.