Nakon mjesec dana od objave epidemije gripe A H1N1 na tlu Sjeverne Amerike 24. travnja 2009. te nakon mjesec dana provedbe jednog novog, jedinstvenog načina praćenja tijeka epidemijskog procesa, registracijom i objavljivanjem broja laboratorijski potvrđenih nositelja virusa (bolesnih i onih bez znakova bolesti) istovremeno na jednak način u cijelome svijetu, kao i njezina učinka preko broja prouzročenih smrtnih ishoda, broja bolnički liječenih bolesnika, simptoma bolesti, dobi bolesnika, učinka lijekova, primijenjenih drugih općih mjera zaštite, može se reći da je nova gripa A/H1N1 2009. pokazala svoje osobine.

Broj potvrđenih nositelja virusa

Da bi čitatelj lakše mogao shvatiti daljnji tekst neophodno je predočiti bitne podatke: Broj potvrđenih nositelja virusa (bolesnici i zaražene osobe bez znakova i simptoma bolesti iz dodira s virusom) prikazuju se svakodnevno iz sata u sat u svim sredstvima javnog priopćavanja u apsolutnim brojevima. Javnost je upoznata s brojem potvrđenih nositelja i s brojem država što nije dovoljno za ispravnu prosudbu veličine proširenosti epidemijskog procesa. Tablica 1 koja pored broja potvrđenih nositelja virusa prikazuje njihovu učestalost na broj stanovnika i datum prvog potvrđivanja što sve zajedno može više približiti veličinu epidemijskog procesa. Tako se mogu objektivnije procijeniti daljnji rizici širenja epidemije. Tablica 1. Zemlje s potvrđenim unosom virusa gripe A / H1N1 2009. rangirane u odnosu na broj stanovnika na dan 24. svibnja 2009. Razvidno je da je epidemijski proces na tlu Sjeverne Amerike u uzletu. Premda imaju najveći broj potvrđenih nositelja virusa SAD nemaju najveću učestalost. Ispred njih je Meksiko, Kanada pa i mala Panama u kojoj se epidemijski proces razbuktava. Potvrda unosa virusa u Panamu stiže 09. svibnja i za samo dva tjedna stopa oboljelih premašuje stopu SAD-a i približava se stopi Kanade. Ukupno u zemljama Latinske Amerike bilježi se ubrzani rast broja bolesnika. Smrtni ishod zabilježen je samo jedan u Kostariki. Tijek bolesti opisuje se jednako blagim oblikom kao na ostalom području Sjeverne Amerike. Zemlje na tlu Južne Amerike uz sami ekvator, Čile, Peru i Ekvador, premda su prvi unos virusa zabilježile tek 16. svibnja, u roku od tjedan dana bilježe brzinu rasta učestalosti veću od one u SAD-u. Ukupno je na 150 milijuna stanovnika u tom dijelu Amerika 24. svibnja zabilježeno 206 potvrđenih nositelja virusa gripe uz 1 umrlog (letalitet 0,5%). Stopa učestalosti oboljelih u zemljama Latinske Amerike bez Meksika pretekla je stopu učestalosti u Europi za skoro dvostruko premda je unos virusa u Latinsku Ameriku zabilježen tjedan dana poslije unosa u Europu. (Slika 1)

Od europskih zemalja najveća učestalost je u Španjolskoj u kojoj je zabilježen prvi unos 27. travnja. Kao i Velikoj Britaniji, gdje je zabilježen sekundarni prijenos virusa između osoba u zemlji, incidenti su vezani uz škole i vojne postrojbe, dok u široj zajednici nema značajnog širenja. Sekundarni prijenos zabilježen je u Italiji, Njemačkoj i Belgiji. Zasad je to vezano uz uske kontakte u malim zajednicama. Nije zabilježeno širenje na većim područjima, niti većeg obima.

Klinički simptomi i ishod gripe

Virus gripe A/H1N1 posebna je opasnost za trudnice, ne toliko zbog smrtnosti trudnica, koliko zbog virusom izazvanih prekida trudnoće.

Ukupno, osim umrlih u Sjevernoj Americi, nigdje nije prijavljen smrtni ishod. Vrlo je mali postotak bolnički liječenih ( od 3 do 6 %). Bolesnici dobro reagiraju na antivirusnu terapiju. Liječenje traje kao kod obične sezonske gripe oko sedam dana. Od standardnih simptoma klasične gripe nema bitnih odstupanja. Nije zabilježen broj bolesnika s proljevom u obimu kako je to ranije neutemeljeno prenaglašavano. Prema nespornoj činjenici da se glavnina obolijevanja zbiva među mladim osobama školske dobi i vojnicima kojima je bitna zajednička sastavnica ta da su u svojim aktivnostima fizički blizu jedni uz druge dovoljno dugo vremena što je posebna pogodnost kapljičnom putu prijenosa virusa. Po svim osobinama može se zaključiti da je do sada virus nove gripe A/H1N1 2009 pokazao uobičajenu kontagioznost, virulenciju i patogenost običnog sezonskog virusa gripe. Posebnost je što je epidemija nastupila na kraju uobičajene sezone gripe za sjevernu hemisferu i što obolijevaju mlađe dobne skupine. Virus gripe A/H1N1 posebna je opasnost za trudnice, ne toliko zbog smrtnosti trudnica, koliko zbog virusom izazvanih prekida trudnoće.

Raspodjela cjepiva i antivirusnih lijekova

Prioritet u cijepljenju treba dati mlađim dobnim skupinama s kroničnim bolestima, trudnicama, zdravstvenim djelatnicima, vojnicima, učenicima i studentima i pripadnicima drugih vitalnih državnih službi.

Ova saznanja važno je imati na umu zbog planiranja potreba i određivanja prioriteta kod raspodjele cjepiva i antivirusnih lijekova. Za razliku od uobičajene sezonske gripe, kada su uobičajeno u prioritetu osobe starije od 65 godina, pitanje je dali je opravdano sada istovjetno pristupiti ili bi prioritet trebalo dati mlađim dobnim skupinama s kroničnim bolestima koje smanjuju otpornost, trudnicama, zdravstvenim djelatnicima, vojnicima, učenicima i studentima i pripadnicima drugih vitalnih državnih službi. O odsutnosti radnika s posla i gubicima te vrste poslodavci bi se trebali pobrinuti za sudjelovanje u troškovima specifične zaštite svojih radnika od gripe.

Je li neophodno uvođenje faze 6?

Činjenica je da je virus gripe unesen u 46 zemalja s približno 2 milijarde stanovnika (ne računajući Indiju i Kinu), a da je ukupni broj umrlih od gripe manji od stotinu, dovoljan je dokaz nepotrebnosti uvođenja faze 6.

Obična, sezonska gripa, kamo sagledavajući ukupnost epidemijskog procesa spada i ova gripa, nije nikada bila karantenska bolest. Poznato je da nikakva karantena ne može zapriječiti širenje gripe i zato gripa nikada neće biti karantenska bolest. Posebno opasni oblici gripe poput ptičje gripe možda se mogu svrstati u karantenske bolesti i kao takve mogu potpasti pod Međunarodni sanitarni pravilnik samo u slučaju kada je razvidna povećana smrtnost znatno viša od uobičajene smrtnosti i to istovremeno na području više zemalja više različitih regija. Primjena mjera suprotnih Međunarodnom sanitarnom pravilniku mogu donijeti nesagledive štete brojnim državama. Pored ugroze prometa roba i ljudi, ukupnog gospodarstva, posebno je ugroženo turističko gospodarstvo koji je jedini izvor značajnih prihoda za mnoge zemlje u razvoju. Stoga o uvođenju šeste faze postupanja za pandemijsku gripu ne treba sada niti pomišljati. Činjenica je da je virus gripe unesen u 46 zemalja s približno 2 milijarde stanovnika (ne računajući Indiju i Kinu), a da je ukupni broj umrlih od gripe manji od stotinu, dovoljan je dokaz nepotrebnosti uvođenja faze 6.