Dana, 07. svibnja 2009. godine bio je četrnaesti dan od prve objave Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o pojavi epidemije gripi nalik bolesti (Influenza-Like Illnes -ILI) u Meksiku i Sjedinjenim američkim državama (SAD). U tom prvom priopćenju (24. travnja) SZO se poziva na izvješće Vlade SAD-a u kojem se potvrđuje sedam bolesnika, građana SAD-a, oboljelih od blagog oblika "svinjske gripe" od kojih je samo jedna osoba na bolničkom liječenju. U istom izvješću SZO navodi pojavu epidemije gripi nalik bolesti kod više od 854 bolesnika iz tri odvojena područja države Meksiko. U samom glavnom gradu Meksika od te bolesti zabilježeno je 59 umrlih. Epidemija je u Meksiku počela 18. ožujka - mjesec dana ranije. SZO istovremeno navodi potvrdu 18 laboratorijski potvrđenih uzoraka od bolesnika iz Meksika na svinjsku gripu A/H1N1 od kojih je 12 genski istovjetno virusu svinjske gripe A/H1N1 iz Kalifornije. Nema podataka o podrijetlu i vremenima uzoraka iz Kalifornije. Većina bolesnika je iz skupine prethodno zdravih mladih odraslih osoba što je bitna razlika u odnosu na uobičajenu sezonsku gripu. U ovoj epidemiji djeca i starije osobe nisu značajno oboljeli. Zbog povezanosti ILI s virusom životinja, pojave epidemije na kraju sezone uobičajene gripe, zahvaćenosti brojnih područja na velikoj udaljenosti, neuobičajenog razbolijevanja mlađih dobnih skupina, SZO ukazuje na potrebu visoke pozornosti! Istovremeno SZO ističe da su ovi virusi osjetljivi na protuvirusni učinak oseltamivira, dok su otporni, neosjetljivi na amantadin i rimantadin. Ispred SZO i PanAmerican Health Organization (PAHO) poslane se misije eksperata u Meksiko da tamo u suradnji s domaćim stručnjacima rade na rješavanju epidemije. Sljedeće priopćenje od 26. travnja izvješćuje o 20 oboljelih iz pet država SAD-a. Izvješten je generalni direktor Međunarodne sanitarne komisije koji taj događaj prijavljuje Međunarodnom javnozdravstvenom odjelu za hitna stanja. SZO nije preporučila nikakve mjere ograničenja u međunarodnom prometu i trgovini. O epidemiji gripe i njezinom naglom širenjem na udaljena područja upoznata je sva svjetska javnost. Svi mediji izvješćuju o širenju virusa svinjske gripe. Nazivaju ga smrtonosni virus ubojica. Očekuje se epidemija svjetskih razmjera, pandemija virusa svinjske gripe poput epidemije španjolske gripe 1918. godine. Već 27. travnja SZO javlja o 7 potvrđenih bolesnika od gripe iz Kanade i jednom iz Španjolske. Virus je prešao Atlantik. Potvrđuje se pravilo da virusi gripe putuju brzinom najbržeg prometnog sredstva. Sada se od strane medija napominje "eksplozivno" širenje epidemije. Vlade gotovo svih zemalja su u stanju provedbe radnji priprema za epidemiju. Mnoge zemlje prijavljuju sumnjive bolesnike od "svinjske gripe". Premda u početku veoma uznemiravajući podatci stvaranja slike pošasti, službena priopćenja SZO su umirujuća: - 28. travnja prijavljeni su laboratorijski potvrđeni bolesnici iz Velike Britanije, Izraela i Novog Zelanda. Virus je prešao još jedan ocean. Svi bolesnici bili su u Meksiku. Klinička slika bolesti je blaga. Nema umrlih. - 29. travnja broj zemalja koje prijavljuju laboratorijski potvrđene bolesti gripe raste na sedam. Svi oboljeli bili su fizičkoj vezi s Meksikom. U samom Meksiku iz kojeg se šalju slike zamaskiranih ljudi i pustih ulica stanje se smiruje. Ne govori se više o velikom broju umrlih. SZO navodi sedam umrlih, a 26 potvrđenih bolesnika. U SAD registrirana je prva umrla osoba - dijete od 23 mjeseca u Texasu gdje su ga roditelji iz Meksika doveli na liječenje. - 30. travnja broj zemalja koje potvrđuju virus H1N1 je devet. Nema smrtnih ishoda. Daju se upute o postupcima kod opravdanih sumnji (onima koji su bili u kontaktu s osobama i područjima gdje ima bolesnih od gripe A H1N1), odgodi ne baš neophodnih putovanja, osobnoj higijeni pranja ruku naročito za učenike u školama, neškodljivosti jedenja svinjskog mesa i prerađevina od svinjskog mesa. Mnoge zemlje koje su prijavile sumnjive oblike bolesti nalik na gripu iste nisu laboratorijski potvrdile. - 01. svibanj - Premda broj potvrđenih bolesnika iz Meksika znatno raste broj umrlih nije niti približan prvim vijestima. Već jedanaest zemalja prijavljuje pojedinačne bolesnike, a u većini zemalja broj prvoprijavljenih se ne povećava: Austrija, Nizozemska, Danska... Nema prijava umrlih bolesnika, a klinička slika većine bolesnika je blagog oblika. Tako iz dana u dan bilježe se potvrđene bolesti od gripe A/H1N1 kada se može reći: S danom 7.05.2009. godine, virus gripe A/H1N1 s ishodištem iz Sjeverne Amerike krajem travnja i početkom svibnja 2009. godine proširio se na 24 zemlje: - Europa: 14 država ( Španjolska, Velika Britanija, Izrael, Austrija, Njemačka, Švicarska, Nizozemska, Danska, Francuska, Italija, Irska, Portugal, Švedska i Poljska) - Zemlje Latinske Amerike: 4 države ( Costa Rica, Kolumbija, El Salvador i Gvatemala) - Azija: 2 države (Republika Koreja i Hong Kong) i - Oceanija: 1 država (Novi Zeland). (Broj bolesnika po zemljama i kretanje po danima prikazani su u tablicama u prilogu 1 i 2.) Ukupno 24 virusom gripe zahvaćene zemlje imaju zbirno gotovo jednu milijardu stanovnika (998,8 milijuna stanovnika) ili 15 % od ukupnog svjetskog stanovništva. Ukupni broj laboratorijski potvrđenih bolesnika je 2.373 što je svega 0,24 bolesnika na 100.000 ukupnog broja stanovnika zahvaćenih zemalja (tablica 1). Najveći potvrđeni pobol zabilježen je u Meksiku -1.112 bolesnika - polovica od ukupno potvrđenih u čitavoj Sjevernoj Americi. Nema registriranih bolesnika iz Afrike, Rusije i CIS zemalja, Indije, Indokine i Južne Amerike. Iz tih zemalja koje čine 85 % svjetskog stanovništva nema nijednog prijavljenog bolesnika. Izvjesna zanimljivost je izostanak prijava bolesti iz islamskih zemalja!? Poznato je da su te zemlje posljednjih godina posebno pogođene virusom ptičje gripe H5N1 (Indonezija, Tajland, Egipat).

Laboratorijski potvrđeni bolesnici

Dijagramski prikazano uočljivo je da je za sada, iako je proglašena faza 5 pandemije, gripa A/H1N3 je uglavnom sa 93 % potvrđenih oboljenja 'zadržana' na području Sjeverne Amerike sa zasada neuspješnim nastojanjima većeg širenja na Europu i Latinsku Ameriku. U Europi gdje je zabilježeno 150 potvrđenih bolesnika (6,3 % ukupnog broja) glavnina bolesnika je registrirana u Španjolskoj 81 i Velikoj Britaniji 34. Preostalih 35 bolesnika registrirano je u 12 zemalja. Svi oboljeli su putnici koji su bili u kontaktu s osobama i područjima Sjeverne Amerike. Nije zabilježen nijedan oboljeli koji se zarazio virusima u samoj Europi.

Letalitet od gripe

U zemljama koje su potvrdile samo jednog bolesnika (Austrija, Danska, Hong Kong, Nizozemska...), a prošlo je već više od sedam dana, uvedene mjere izolacije osoba u kontaktu mogu se ukloniti. Težinu kliničke slike bolesti najbolje ilustrira letalitet (postotak umrlih od broja oboljelih). Letalitet od 0,2% u SAD do 3,9 % u Meksiku odgovara omjerima obične epidemije sezonske gripe. Ukupno stanje u Meksiku u odnosu na bogate SAD i Kanadu objašnjenje je za razliku postotka letaliteta. Početni visoki postotak smrtnosti u Meksiku, dok se nisu provela laboratorijska testiranja i isključili drugi uzroci povećane smrtnosti od upala organa za disanje, opravdano je mogao stvoriti dojam epidemije gripe s posebno opasnim sojem virusa koji izaziva visoku smrtnost.

Laboratorijski potvrđeni slučajevi u SAD-u i Kanadi

Zanimljivo je osvrnuti se na visinu laboratorijski potvrđenog pobola unutar država i provincija SAD i Kanade. Najveće stope pobola između država i provincija imaju zemlje sa krajnjeg sjeveroistoka kontinenta na sasvim suprotnoj strani od Meksika gdje je navodno započelo epidemijsko događanje. U izvjesnom smislu to je suprotno od klasičnih epidemioloških očekivanja. Teško je govoriti o uzroku razlika u pobolu kada se ne poznaju sve okolnosti, ali jedan od razloga može biti veća osjetljivost ljudi u tim područjima na infekciju ovim tipom virusa. Obzirom na blagu kliničku sliku i veoma nisku smrtnost s opravdanjem se može iznijeti pretpostavka da je virus u jugozapadnim krajevima ranije zahvatio izvjestan dio stanovnika, ali prolazio je kao lagani oblik gripi nalik bolesti. Ta tvrdnja mogla bi se dokazati ili isključiti serološkim ispitivanjima. Uz granicu s Meksikom samo su Arizona, Texas i Kalifornija. Stopa potvrđenih dijagnoza u tim državama SAD-a je 10 do 20 puta niža od stopa u državama na krajnjem sjeveroistoku kontinenta (Nova Škotska, Delaware, Otoci prince Edvarda) i Illinoisa koji je na krajnjem sjeveru uz Kanadu.

Gripa A/H1N1 u nekim državama SAD-a

Iz slike broj 3 posebno pozornost treba usmjeriti objašnjenju zašto je u državi Illinois u kojoj su prvi bolesnici zabilježeni 4 do 5 dana poslije uslijedio visoki porast broja potvrđenih bolesnika u odnosu na države uz granicu s Meksikom.

Što možemo reći o gripi A/H1N1?

Ukupno se prema kretanju kroz prva dva tjedna epidemijskog procesa gripe A/H1N1 može već sada kazati: - riječ je o pandemijskoj pojavi virusa gripe A/H1N1 koji uz izvjesni oblik uočene nagle pojavnosti nema osobinu eksplozivnog širenja posebno opasnog virusa, - klinička slika oboljelih pretežno je blagog do srednje teškog oblika bolesti, - niski letalitet od 1,9 % potvrđenih bolesnika govori u prilog tome da se radi o virusu slabije, odnosno uobičajene patogenosti za običnu sezonsku gripu. - obolijevanje pretežito mlađih dobnih skupina može se objasniti izostankom otpornosti prema tom virusu kojeg starije dobne skupine pokazuju. Otpornost starijih osoba ili je prethodno stečena (teško vjerovati jer virolozi koji prate gripu govore o sasvim novom tipu virusa) ili su cijepljenja protiv sezonske gripe unatoč tip-specifičnoj otpornosti ipak ostavila izvjesnu otpornost. - Mjere zaštite (opće higijenske mjere i specifična zaštita protuvirusnim lijekovima) koje su provedene pokazale su svoju učinkovitost. U nijednoj zemlji s potvrđenim primarno bolesnima od gripe koji su bili u dodiru sa Sjevernom Amerikom nije zabilježeno širenje na druge osobe. Izostalo je sekundarno širenje. Tako je izbjegnuta osobina 'eksplozivnosti' za pandemijski vid širenja kod visoko zaraznih i patogenih tipova virusa gripe. (slika 4 ) - Suvremena tehnička dostignuća naročito u veličini i brzini prometa zahtijevaju da se klasični pogledi i pristupi kod epidemijskih pojavnosti bolesti u bilo kojem kraju svijeta zamijene najsuvremenijim metodama brze i točne dijagnostike.

Što se može dalje očekivati? Hoće li pandemija prijeći iz faze 5 u fazu 6?.

U samom početku praćenja broja bolesnika s potvrđenom dijagnozom gripa A/H1N1 njihov broj je prelazio stopu geometrijske progresije i mogao se očekivati eksponencijalan oblik krivulje broja bolesnika. Možda se to prirodno događa sa samim prokuživanjem stanovništva, ali bez manifestnih znakova i simptoma ili s blagim oblicima bolesti nalik na gripu. Veći broj javljanja možda je potaknut skretanjem medijske pozornosti na zbivanja u Meksiku. Ako se to kod stanovništva Sjeverne Amerike zbiva kruženje virusa, onda se događa prirodno aktivno imuniziranje (cijepljenje) i podizanje kolektivne otpornosti na taj tip virusa gripe. To bi bila najljepša varijanta. Druga pogodnost za Sjevernu Ameriku, nepogodnost za druge dijelove svijeta je prirodni "odlazak" preseljenje virusa preko tropskih predjela oko Ekvatora za vrijeme monsunskih kiša na južnu hemisferu gdje će najprirodnije popratiti tamošnje jesensko-zimsko razdoblje te se istim ili drugim putem preko istočnih predjela vratiti na sjevernu polutku u istom ili mutiranom obliku prilagodbe na kruženje među ljudima. Kakvom mutiranom obliku? Virulentnijem ili manje virulentnom obliku, povijest virologije gripe pamti oba oblika. Sjetimo se sportaša, mladih ljudi, olimpijaca kada su 2000. godine na Olimpijskim igrama Sydneju necijepljeni protiv gripe ostali bez sportskih uspjeha. Naime, tamo ih je dočekala gripa koja je prethodnu zimu kružila sjevernom polukuglom da bi na kraju ljeta pred olimpijske igre buknula u istočnoj Australiji. Oni koji su bili cijepljeni cjepivom sa sojem za Europu prethodne zime nisu oboljeli! U svakom slučaju dok virus 'obavi kruženje' dobit će se na vremenu za dovoljnu proizvodnju tip-specifičnog cjepiva.