Navršava se prvih mjesec dana od početka praćenja epidemijskog procesa nove gripe na svjetskoj razini. Ovo je prvi primjer ovakvog načina praćenja tijeka epidemijskog procesa gripe gdje se promjene u čitavom svijetu odmah registriraju i sagledava cjelina, te postoji mogućnost stvarnog predviđanja daljnjeg tijeka.
Kretanje virusa gripe A/H1N1
Mnoge prognoze iz samog početka su se ostvarile, ali jedna nije. Nije tako smrtonosna, nije 'virus ubojica'. Po svim drugim osobinama ona prati svako uobičajeno pandemijsko širenje virusa obične sezonske gripe. Jedine razlike su što je virus nešto zakasnio sa javljanjem, ili je kasno registriran, pa se pri kraju uobičajene sezone gripe zima-jesen pojavio u epidemijskom obliku tek sredinom proljeća. Prema od ranije poznatim epidemiološkim saznanjima o širenju virusa gripe virus se neumoljivo nastavlja širiti dalje u druga područja gdje će lakše ostvariti svoju epidemijsku ulogu. Virus se seli na jug. Kako je i najavljivano i na ovom portalu seli se preko tropskih predjela na južnu hemisferu gdje počinje zimska sezona i gdje će se mnogo lakše širiti između neotpornih skupina stanovništva negoli na sjeveru gdje nastupajuće ljeto sa svojim suhim i toplim vremenom ne dopušta virusu laganu propagaciju. Najbolji dokaz je neuspješnost razvoja epidemijskih oblika širenja u Europi premda je virus u znatnom obimu unesen još 27. travnja. Jasno da treba uzeti u obzir visoki stupanj ukupne razvijenosti zdravstvene zaštite europskih zemalja, ali ipak klimatske okolnosti nepovoljne za virus imale su svog znatnog udjela. Međutim, bez obzira na razvijenost sustava zdravstvene zaštite, raspoloživost zdravstvenih ljudskih snaga i sredstava (treba istaknuti veliki doprinos antivirusnih lijekova) i kada su zadovoljena sva tri, a ne jedan ili dva, uvjeta ostvarenja epidemijskog potencijala (dovoljan broj virusa, dovoljan broj osjetljivih osoba i povoljne klimatske okolnosti) virus će se neumoljivo nastaviti širiti. Da bismo lakše shvatili uzmimo usporedbu. Mnoge ptice selice da bi preživjele moraju seliti. Tako i virus mora seliti. Samo njegova selidba je suprotnog smjera. Ptice u toplije krajeve, a virus gripe u hladnije.
Europa - nema epidemije gripe A/H1N1
Za ilustraciju mogu poslužiti priloženi dijagrami: U Europi virus nikako ne uspijeva postići stopu epidemijjskih razmjera. Krivulja ostaje 'prikovana' pri dnu bez obzira što je potvrđen unos u 18 zemalja Europe (420 milijuna stanovnika -polovina ukupnog stanovništva Europe) s ukupno 295 potvrđenih nositelja virusa (2,7 % od ukupnog broja potvrđenih nositelja u svijetu - 11.137). Zamjetljivo je usporavanje rasta broja potvrđenih nositelja, a time i "sijača" virusa. Toplo klimatsko razdoblje godine uz antivirusna sredstva bitno smanjuju epidemijski potencijal bez obzira na ogroman broj prema virusu osjetljivih, neotpornih osoba.
Eksplozivno širenje virusa gripe A/H1N1 u zemljama Latinske Amerike
S druge pak strane virus se vrlo lako, gotovo eksplozivno širi preko zemalja Latinske Amerike. Upečatljive su stope rasta broja potvrđenih bolesnika u Panami gdje je stopa pretekla stopu na 100.000 stanovnika iz SAD-a. U Kostariki se broj potvrđenih bolesnika dosta dugo vremena održavao niskim, ali ipak je nastavio rasti. Još južnija zemlja, doduše s malim brojem potvrđenih bolesnika, Čile, ali sa galopirajućim rastom stope potvrđenih bolesnika, također se mora sučeliti s epidemijskom pojavnošću.
Širenje virusa gripe u zemljama Istočnog Pacifika
U istočnim predjelima, Istočno-pacifičko područje prema WHO, potvrđeni nositelji virusa i bolesnici zabilježeni su u više zemalja, pa i onima s najbrojnijim stanovništvom (Kina i Indija). U Koreji i Japanu rano je zabilježen unos virusa. Međutim epidemijske razmjere broja potvrđenih registrira Japan koji je južnije od Koreje. Tijek krivulje u Japanu u potpunosti je preslika zbivanja u SAD-u samo s odmakom od dva tjedna.
Virus u Australiji i na Novom Zelandu
Na sam jug globusa, u Australiju i Novi Zeland, virus je stigao vrlo brzo suvremenim zrakoplovnim prijevozom, ali nakon uspješnih mjera ipak broj potvrđenih osoba s virusom gripe neumoljivo raste. Unatoč razvijenosti zdravstvene službe, visokom standardu zemalja, izvjesno je da se stvaraju uvjeti ostvarenja epidemijskog potencijala.
Virus za sada samo u visoko razvijenim predjelima svijeta
Za sada je povoljna i ohrabrujuća spoznaja što je na ukupan broj potvrđenih nositelja i potvrđenih bolesnika od gripe izvan Sjeverne Amerike zabilježena samo jedna umrla osoba u Kostariki (osoba oslabljene otpornosti zbog teške kronične bolesti). Treba priželjkivati da stanje ostane istim uz veliku pozornost i pomoć čitavog svijeta kada virus bude u punom obimu unesen u zemlje u razvoju. Za sada je virus bio ili je još uvijek u samo visoko razvijenim predjelima Svijeta. Najsigurnija, najbolja i najjeftinija pomoć zemljama u razvoju bila bi što skorija proizvodnja cjepiva. Svijet za to ima kapaciteta, a trebao bi ishoditi i neophodna sredstva. Hrvatska ima znanja i snage uključiti se u taj proces. Najavljivana mogućnost uvođenja najvišeg stupnja, faze 6 pandemijskog procesa, zasada nije neophodna. Veće mjere ograničenja ne bi dovele do smanjenja jačine širenja procesa epidemijske pojavnosti gripe.
