Cijeli svijet je strepio što će donijeti nadolazeća jesen i zima. Toliki je bio medijski nametnuti strah od najavljivane "pandemije" gripe da je to bila nezaobilazna tema svih razgovora. Zahvaljujući Uredništvu PLIVAmeda čitatelji su mogli biti sustavno i pravovremeno upoznati sa zbivanjima oko gripe A H1N1 09. Kroz niz članaka s epidemiološkim komentarima popraćen je slijed zbivanja s istovremenim procjenama i prognozama daljnjih zbivanja. Čitatelj je temeljem predočenih činjenica mogao uraditi svoju prosudbu, svoj obrazac pristupa epidemiji gripe, epidemiji koja se nije potvrdila nasilno nametnutim nazivom "pandemija" (1).

Što se sada zbiva?

Sada na početku mjeseca kolovoza iza nas su tri mjeseca otkad je gripa A H1N1 09 navršila prvu godišnjicu svog kruženja globusom. Nakon ukupno petnaest mjeseci kruženja epidemija gripe je sada dominantno prisutna u zemljama ekvatorijalnog područja i to najviše u Indiji, zemljama Indokine, Karibskim otocima i Središnjoj Americi (tablica 1 i slika 1).

Tablica 1. Laboratorijski potvrđeni oboljeli i umrli od virusa gripe A H1N1 09 od 24 travnja 2010. godine do 25. srpnja 2010. godine.

Ukupno stanje u zemljama ekvatorijalnog prostora ilustrira prikaz kretanja virusa gripe u Singapuru (slika 2). Epidemija izazvana virusom gripe A H1N1 09 od ljeta 2009. godine potisnula je druge viruse gripe. Slabljenjem epidemije gripe A H1N1 09 postupno raste udio virusa gripe A i B. Sada su u kruženju zastupljeni u podjednakoj učestalosti s tim da će udio virusa gripe A H1N1 opadati, a drugi virusi gripa A i B imat će sve veće udjele.

Na sjevernoj hemisferi zabilježeni su samo pojedinačni rijetki smrtni ishodi osoba koje su podlegle bolesti nakon "zaražavanja" u zimskoj sezoni gripe 2009/2010., a bile su do sada održavane na životu zahvaljujući mjerama intenzivnog liječenja. Umrle osobe u Meksiku ne možemo ubrojiti u pripadnike umjerenih klimatskih uvjeta sjeverne hemisfere, već su to stanovnici južnih meksičkih područja s tropskom klimom (slika 3 ). Vidi prethodni članak!

Na južnoj hemisferi već je skoro sredina druge zime u kojoj virus gripe pohodi ovo područje. Ukupno je od kraja travnja 2010. godine kroz puna tri mjeseca prijavljeno devet umrlih osoba: pet iz Čilea, po dvije iz Australije i Novog Zelanda (slika 4 ). U istom razdoblju prošle godine južna hemisfera je zabilježila 374 umrle osobe. Ta činjenica već dovoljno sama za sebe ukazuje na veoma nisku aktivnost virusa gripe A H1N1 09 u usporedbi s prošlogodišnjom sezonom.

Iz Argentine, koja je prošle sezone gripe imala najvišu stopu smrtnosti na tlu južne hemisfere (1,5/100.000 stanovnika), malo je prijava potvrđenih oboljelih osoba od gripe A H1N1 09. Ta činjenica je zalog razmišljanju da je na jugu Južne Amerike epidemijski potencijal ove gripe prilično iscrpljen i da do kraja tamošnje zime neće biti zamjetnog vala epidemije gripe A H1N1 09. Pojavnost gripi nalik bolesti u Argentini ove godine pripisuje se najvećim dijelom respiratornom sincicijalnom virusu, dok je broj izolacija virusa gripe A H1N1 09 zanemarivo nizak. Sve ovo ukazuje na značajnu potrošenost epidemijskog potencijala. To potvrđuju rezultati seroepidemiološkog istraživanja iz Novog Zelanda, gdje je utvrđeno da je u epidemiji prošle zime jedna trećina novozelandskog stanovništva imala serološki pozitivan odgovor na virus gripe A H1N1 09. Svaka druga seropozitivna osoba ne sjeća se znakova i simptoma gripe, što znači da ih je polovica prokužena bez znakova bolesti (inaparente infekcije) (2). Nama još bliži rezultati serološke studije iz Norveške govore o još većoj prokuženosti norveškog stanovništva (3).

Tablica 2. Pobol i smrtnost od gripe A H1N1 09 po klimatskim područjima svijeta do 28. srpnja 2010. godine.

Kakva će biti sezona gripe A H1N1 09?

Po prvim nagovještajima druge sezone kruženja virusa gripe zemlje koje su imale veću stopu pobola i smrtnosti u sezoni gripe 2009/2010 ove sezone imat će znatno manju stopu pobola i smrtnosti. Neće biti iznenađenje ako neke zemlje uopće ne zabilježe aktivnost virusa gripe A H1N1 09 u epidemijskim razmjerima. Višekratno korišten primjer gripe u Novom Zelandu ponovno je dobar smjerokaz kakva se pojavnost gripe u nadolazećoj sezoni može očekivati u zemljama sjeverne hemisfere. Podsjetimo se: u Novom Zelandu je prošle sezone gripe ukupno zabilježeno 35 smrtnih ishoda (smrtnost 0,83/100.000 stanovnika). Do početka kolovoza 2010. godine, polovice zime u Novom Zelandu, zabilježena su dva smrtna ishoda, niti desetina prošlogodišnjeg broja. Prema izvješćima o pojavnost gripi nalik bolesti tek je sad na kraju kalendarskog mjeseca srpnja, klimatski siječnja, broj prijava tek prešao razinu koja označava početak epidemijske pojavnosti. Prošle zime to se dogodilo dva mjeseca ranije u 23. epidemiološkom tjednu. Povećan broj oboljelih je zabilježen na predjelima sjevernih otoka pretežito kod domorodačkog stanovništva koje se prošle sezone nije susrelo s virusom gripe A H1N1 09 (slika 5).

U Novom Zelandu prošle godine nitko nije cijepljen specifičnim cjepivom protiv gripe A H1N1 09. Ove godine do lipnja mjeseca cjepivom protiv sezonske gripe koje sadrži antigen protiv virusa gripe A H1N1 09 preventivno je cijepljeno milijun stanovnika, skoro četvrtina ukupnog stanovništva Novog Zelanda.