Ministarstvo zdravstva Meksika procjenjuje da na jednog potvrđenog nositelja virusa dolazi jedna tisuća nepotvrđenih bolesnika i nositelja virusa bez znakova bolesti.

Zašto ne govorimo isključivo o laboratorijski potvrđenim bolesnicima od gripe? Nemamo podataka kojima bi razdvojili bolesnike od osoba iz mogućeg kontakta s virusom bez razvoja bolesti. Također, ostaje nam nepoznat broj bolesnika od gripe koji nisu zatražili liječničku pomoć te su tako ostali nezabilježeni kao bolesnici. Stoga je broj laboratorijski potvrđenih nositelja virusa gripe samo pokazatelj, a ne mjeritelj širenja i veličine epidemijskog procesa. Nemoguće je da epidemijski proces galopira u Panami, a da Honduras bilježi jednog do dva bolesnika, dok Nikaragva nijednog, a Kostarika ostaje danima na 37 bolesnika. Jasno je da je to u svezi s dostupnošću zdravstvene zaštite i mogućnostima, čak i opravdanosti, laboratorijske potvrde. Tako pravi broj bolesnika i broj virusom prokuženih osoba ostaje samo u dosegu procjene. Ministarstvo zdravstva Meksika procjenjuje da na jednog potvrđenog nositelja virusa dolazi jedna tisuća nepotvrđenih bolesnika i nositelja virusa bez znakova bolesti (inaparentni, subklinički oblici prokužavanja). Sigurno da taj omjer u drugim zemljama nije isti, a što je u izravnoj zavisnosti o stupnju razvijenosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Tijek širenja gripe

Nakon gotovo 6 tjedana od objave epidemije gripe na području Sjeverne Amerike nadnevka 24. travnja 2009., praćenjem njezina tijeka širenja sve se više potvrđuje prethodno izrečeno da se radi o epidemiji/pandemiji sezonske gripe izazvane novim virusom gripe A/H1N1 koja ima svoj kasniji početak pred kraj sezone gripe na sjevernoj hemisferi. Ovdje je potrebna jedna ispravka. Naime, ne radi se o kasnijem početku ove epidemije. Ispravno je govoriti o kasnijoj registraciji početka epidemije. Kruženje virusa u populacijama Sjeverne Amerike imalo je svoj početak u zimskom razdoblju godine, ali nije uočeno između drugih virusa gripe i drugih bolesti koje su sličile gripi uobičajenih za zimsko-proljetno razdoblje. Tek unosom virusa u gušće naseljena područja, u povoljnije klimatske uvjete za širenje virusa kakvi su u središnjim meksičkim državama, koje su zemljopisno u ekvatorijalnom području, ali s visinskom planinskom klimom bliže zimskom nego li ljetnom razdoblju, epidemija se tu brže uočavala zbog svoje veličine i smrtnih ishoda. Pri tom se ne smije zaboraviti činjenica znatno manjeg korištenja antivirusnih lijekova u Meksiku u odnosu na korištenje u SAD-u. Raspodjela i učestalost potvrđenih nositelja virusa na tlu Sjeverne Amerike također potvrđuju ovu tvrdnju. Normalno je bilo očekivati da će se najranije i u najvećem obimu broj osoba nositelja virusa potvrditi u predjelima SAD-a uz sami Meksiko, od kuda je prema tvrdnjama WHO-a i CDC-a epidemija imala svoje ishodište. Na slici 1. vidi se da je znatno manje registriranih bolesnika u Meksiku i SAD-u uz njihova granična područja u odnosu na središnje meksičke države i američke države i kanadske provincije uz Velika jezera na samom sjeveru kontinenta.

Iz tablice 1. uočljiva je značajna razlika između država na sjeveru u odnosu na južne države. Je li stanovništvo južnih država (Kalifornija, Teksas) moglo biti ranije prokuženo neprepoznatim širenjem virusa u populaciji? Tablica 1. Prvih 25 država SAD-a prema kumulativnoj stopi potvrđenih nositelja virusa gripe A/H1N1 2009. Sadašnje stanje (02. lipnja 09.) na području Sjeverne Amerike pokazuje potpunu zahvaćenost epidemijom gripe čitavog kontinenta. Posljednja 51. američka država Aljaska prvog bolesnika zabilježila je 01. lipnja 2009.

Epidemijski potencijal gripe

Prosječne dnevne stope rasta broja potvrđenih nositelja virusa pokazuju da se u SAD-u i Kanadi epidemijski proces još razbuktava, dok u Meksiku pada broj potvrđenih nositelja kroz posljednja dva tjedna (slika 2). Ovo ukazuje na činjenicu da je epidemijski potencijal u Meksiku u izvjesnoj mjeri potrošen. Naime, porastom broja imunih, prokuženih, na infekciju virusom otpornih osoba, prirodno dolazi do gašenja epidemijskog procesa. Kako se obično, prirodno dešava da nakon tri mjeseca od početka svake sezonske, uobičajene epidemije gripe dolazi do gašenja epidemijskog procesa, tako je ovo za Meksiko potvrda prethodnoj tvrdnji, da je epidemijski proces u Meksiku započeo još prije mjeseca ožujka, a isto tako i u državama SAD-a uz granicu s Meksikom, osobito u Kaliforniji. Neizvjesno je gdje je ranije započeo. U Meksiku ili u SAD-u? Već sada je izvjesno da Meksiku neće trebati cjepivo protiv virusa gripe A/H1N1. Vrlo je vjerojatno da isto cjepivo neće trebati niti SAD-u, naročito ne Kanadi koja već sada ima stopu učestalosti potvrđenih infekcija gripom A/H1N1 kao Meksiko. Kanada će postići visoku prokuženost, odnosno aktivnu imunizaciju svog stanovništva bez potrošenog dolara za tu namjenu.

Stanje gripe A/H1N1 u drugim dijelovima svijeta

Prema već iznijetom da se pravi epidemijski proces odvija u zemljama sa stopom registriranih bolesnika iznad 1/100.000 stanovnika, tada je on u punom tijeku u zemljama čitave Sjeverne Amerike i Australiji i Čileu.

Zabilježen je unos virusa gripe u 69 zemalja svijeta s preko 2 milijarde stanovnika (tablica 2.) u privitku iz tehničkih razloga prikazuje samo prvih dvadeset zemalja po rangu učestalosti potvrđenih nositelja virusa). U ukupnom stanovništvo nisu ubrojeni stanovnici Kine i Indije zbog malog broja potvrđenih nositelja virusa. Još uvijek nije potvrđen unos virusa na Afrički kontinent. Iz tablice 2. je očigledno da na prvih 20 zemalja po učestalosti potvrđenih bolesnika na 100.000 stanovnika dolazi 18.932 potvrđena bolesnika ili 98% ukupno potvrđenih bolesnika. Na preostalih 49 zemalja, s približno 1,5 milijardu stanovnika, odnosi se svega 438 bolesnika. Ovdje su ubrojeni svi bolesnici kroz kumulativni broj. Mnogi od njih nisu više bolesnici, jer su davno ozdravili. Prema već iznijetom da se pravi epidemijski proces odvija u zemljama sa stopom registriranih bolesnika iznad 1/100.000 stanovnika, tada je on u punom tijeku u zemljama čitave Sjeverne Amerike (Panama je pretekla po učestalosti Meksiko) i Australiji i Čileu. Tom stanju epidemijskog procesa približava se Velika Britanija i Ekvador. Unatoč stopi od 0,35 na 100.000 stanovnika u Argentini, broj oboljelih brzo se povećava te bi Argentina prva mogla preskočiti stopu od 1 na 100.000 stanovnika. Tamo su sada zimski uvjeti, koji podržavaju brzo širenje gripe. Tablica 2. Kumulativni broj potvrđenih nositelja virusa gripe A/H1N1 među prvih dvadeset rangiranih zemalja na dan 02. lipanj 2009. godine

Broj potvrđenih nositelja virusa gripe A/H1N1

Broj nositelja virusa u južnim zemljama Južne Amerike gdje je sada početak zime, neumoljivo raste.

Shodno očekivanom, gripa se preko zemalja ekvatorijalnog pojasa preselila na južnu hemisferu, bilo da je unesena izravno iz zemalja Sjeverne Amerike ili posredno preko karipskih zemalja (Dominikanska Republika) koje pak same prijavljuju mali broj nositelja virusa. Broj nositelja virusa u južnim zemljama Južne Amerike gdje je sada početak zime, neumoljivo raste. U Čileu i Argentini sve ukazuje na razvijeni epidemijski proces. Porast iznad jednog potvrđenog oboljelog na 100.000 stanovnika ukupno u jednoj zemlji, već je znak razvijenog epidemijskog procesa. I ovdje su oboljeli osobe mlađe dobi - uglavnom učenici, studenti i vojnici. Bez laboratorijskog potvrđivanja najbolji indikator veličine epidemije je zabilježena odsutnost iz škola i s radnih mjesta a što se sve češće i sve više registrira. U Kini, najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, virus je registriran kod preko 70 osoba. Izvori govore o unesenim oblicima bolesti bez zabilježenog širenja u lokalnoj zajednici. Mora se imati na umu da je Kina na sjevernoj hemisferi i da nju, kao i čitavu sjevernu hemisferu, tek čeka nastupajuća jesen i zima. Japan, koji je također na sjevernoj hemisferi, izgleda da se uspješno obranio od prvog udara većeg unosa virusa u škole Osake i Kobea. Stopa učestalosti u Japanu ostala je na 0,30 na 100.00 stanovnika, a što je znatno ispod 1/100.000 stanovnika. Sasvim suprotno dogodilo se u Australiji, koja je danima odolijevala širenju virusa nakon prvog zabilježenog unosa virusa još 09. svibnja 2009., što se sada pripisuje turistima i posadama s kružnih plovidbi. Međutim, zaboravlja se bitna činjenica da je u Australiji sada početak prosinca. Unatoč ogromnoj količini podijeljenih antivirusnih lijekova, prirodni tijek epidemijskog procesa u školama kod osjetljive dječje i studentske populacije, koji su u učionicama u neposrednom dodiru kroz više sati dnevno, ne može se zapriječiti. Pranje ruku nije od neke velike koristi.

Stanje u Europi i težina kliničke slike

Težina kliničke slike bolesti se ne mijenja. Gripa A/H1N1 i dalje ostaje s blagom kliničkom slikom obične sezonske gripe.

U Europi virus je unesen u 26 zemalja s 630 milijuna stanovnika. Zabilježen je prijenos iz zemlje u drugu zemlju (iz Velike Britanije u Grčku). Međutim, unatoč unosu virusa u školske populacije i vojničke kolektive, sve većeg broja sekundarno zaraženih u zemlji, čak i tercijarnih oblika u Velikoj Britaniji, širenje epidemije u općoj populaciji u Europi nije zabilježeno. Zasigurno je tome doprinijela kemoprofilaksa i liječenje specifičnim antivirusnim lijekovima, koji imaju svoj doprinos u smanjenju produkcije mnoštva virusa, čime se izravno smanjuje ukupni epidemijski potencijal. Koliko je njihova zasluga, a koliko zasluga nepovoljnih vremenskih uvjeta za širenje gripe, ostaje za vidjeti. Težina kliničke slike bolesti se ne mijenja. Gripa A/H1N1 i dalje ostaje s blagom kliničkom slikom obične sezonske gripe. Ukupna smrtnost uzrokovana gripom A/H1N1 od 118 umrlih osoba (prva umrla osoba izvan sjevernoameričkog područja je u Čileu) imala je letalitet od 0,6% u odnosu na broj potvrđenih nositelja virusa gripe. Ističe se da je stvarni letalitet još niži, jer nisu zabilježeni svi oboljeli. Premda, ne zaboravimo, svaka gripa je teška bolest dok se ne preboli!

Veliki europski test provjere jačine širenja virusa gripe A/H1N1

U Rimu je 27. svibnja 2009. odigrana utakmica finala Europske nogometne šampionske lige između predstavnika Engleske i Španjolske, dvije zemlje s najvećim brojem potvrđenih nositelja virusa u Europi. Desetine tisuća nogometnih navijača iz tih dviju zemalja i drugih krajeva Europe skupili su se na Olimpijskom stadionu u Rimu, gdje su na prepunom stadionu proveli zajedno više od dva sata vremena. To je bila povoljna okolnost za širenje virusa. Od tada je prošlo već šest dana. Sačekat ćemo još dva dana za sa sigurnošću kazati: Nitko nije sa sobom iz Velike Britanije niti Španjolske donio virus gripe kojeg bi nekome podario na "uspomenu" velikog finala. Jednakim načinom iz samog Rima, gdje su u školama zabilježena od gripe bolesna djeca, netko je mogao ponijeti "gripozni suvenir". Ili je pak na snazi pravilo: Obična, sezonska gripa nije ljetni talijanski suvenir! Zimski darovi ljeti se ne primaju! Hrvatski turistički djelatnici, iskoristite ove spoznaje!