Što je erektilna disfunkcija?

Statistički gledano povremene tegobe s ED-om ima svaki deseti muškarac u dobi 18 ─ 40 godina, a svaki treći u dobi do 70 godina, a u kasnijoj životnoj dobi svaki drugi.

Erektilna disfunkcija (ED), uz preuranjenu ejakulaciju, predstavlja najčešću seksualnu tegobu koje se javlja u muškaraca te se neovisno o godinama života ne smatra normalnom pojavom. Naravno da životna dob i opće zdravstveno stanje imaju dodatni utjecaj na njenu prisutnost. U svakodnevnom radu zdravstveni djelatnici trebaju razgovarati sa svojim pacijentima i o seksualnim tegobama jer one mogu biti prediktor i drugim zdravstvenim stanjima.

ED-om označavamo stanje nemogućnosti postizanja erekcije zadovoljavajuće za uobičajenu spolnu aktivnost u kontinuiranom trajanju duljem od 3 mjeseca. Svaku poteškoću u tom polju muškarci uglavnom shvaćaju kao priznavanje vlastite slabosti i nesposobnosti te dovode u pitanje vlastitu muškost. Statistički gledano povremene tegobe s ED-om ima svaki deseti muškarac u dobi 18 ─ 40 godina, a svaki treći u dobi do 70 godina, a u kasnijoj životnoj dobi svaki drugi.

ED se pojavljuje u različitim oblicima: kao stalna i potpuna nesposobnost postizanja erekcije, kao nesposobnost postizanja dovoljno tvrde erekcije za uspješnu penetraciju, kao nesposobnost održavanja erekcije dovoljno dugo za uspješan spolni odnos te kao gubitak spolne želje.

Uzroci erektilne disfuncije

Šećerna bolest povećava mogućnost nastanka ED-a za 4,1 puta; bolesti prostate 2,9 puta; periferna vaskularna bolest 2,6 puta; srčana bolest 1,8 ; hipertenzija 1,6 puta; hiperlipidemija 1,6 puta; a depresija 1,8 puta.

Proces erekcije započinje u mozgu (stanje uzbuđenosti), a u daljem tijeku su uključeni krvne žile, živci i glatko mišićje penisa. Sukladno tome, uzroci ED-a mogu biti vaskularni, neurogeni, hormonalni, penilna ozljeda/bolest, depresija, anksioznost, psihosocijalne tegobe, odnosni problemi, psihološki distres. Srčana bolest, ateroskleroza, visoki kolesterol, visoki tlak, šećerna bolest, debljina, metabolički sindrom, neurološke bolesti (Parkinson, MS), pušenje, Peyronieova bolest, liječenje novotvorina i drugih bolesti prostate, smetnje spavanja, alkoholizam, operacije u području zdjelice, hormonalni poremećaji (hipogonadizam, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperprolaktinemija), kronična jetrena bolest i kronično bubrežno zatajenje najčešći su uzročnici nastanka ED-a.

Prije započinjanja terapije nekog od navedenih patoloških stanja preporuča se dobiti anamnestičke podatke o postojanju tegoba s erekcijom. One mogu biti povezane s osnovnom bolesti te sukladno tome treba propisati i terapiju za ED, uzimajući u obzir moguće nuspojave uzrokovane interakcijama s lijekovima (npr. kontraindicirano je uzimati lijek koji sadrži nitrate).

Obzirom da se ED može javiti prije simptoma kardiovaskularnih oboljenja (manji promjer penilnih arterija i time raniji nastanak njihovih okluzija u odnosu na srčane krvne žile), potrebno je prepoznati uzročno-posljedičnu vezu i provesti dijagnostiku i liječenje.

Po literaturnim podacima šećerna bolest povećava mogućnost nastanka ED-a za 4,1 puta; bolesti prostate 2,9 puta; periferna vaskularna bolest 2,6 puta; srčana bolest 1,8 ; hipertenzija 1,6 puta; hiperlipidemija 1,6 puta; a depresija 1,8 puta.

Nuspojave lijekova

ACE inhibitori, blokatori angiotenzinskih receptora i većina blokatora kalcijevih kanala nemaju negativan utjecaj na ED.

Lijekovi, koji se uzimaju zbog drugih bolesti, mogu izazvati smetnje u svim segmentima ED-a, od ne/prisutnosti želje za odnosom, preko uzbuđenja do mogućnosti postizanja orgazma/ejakulacije.

Na taj način pozitivni učinci djelovanja lijekova na primarnu bolest mogu izazivati negativne učinke na ED.

Objašnjenja za navedena stanja nalaze se u djelovanju neurotransmitera na pojedine faze seksualne reakcije: od dopamina koji je stimulator uzbuđenja, nagona i orgazma, preko prolaktina koji djeluje negativno na sve faze, serotonina koji odgađa ejakulaciju, te noradrenalina koji stimulativno djeluje na uzbuđenje, ali negativno na erekciju u pojedinim situacijama. Prisutan je ciljani učinak na katekolaminsku transmisiju i promjene u adrenergično-kolinergičnoj ravnoteži, kao i na neuroendokrini sustav. Dolazi do blokade dopaminskih receptora, povećanja koncentracije prolaktina i nespecifičnog centralnog sedativnog djelovanja uz smanjene seksualne aktivnosti.

Povišeni krvni tlak izaziva promjene na stijenkama krvnih žila, čineći ih rigidnijima uz aterosklerotske promjene. Na taj način je i oslabljen utok krvi u penis, kao i njeno zadržavanje tijekom erekcije.

Dio antihipertenziva, poput beta blokatora, tiazida i neselektivnih antagonista aldosteronskih receptora, snižavajući krvni tlak dodatno oslabljuju kvalitetu erekcije. Simptomi se dodatno pojačavaju i diuretskim djelovanjem lijekova. 

ACE inhibitori, blokatori angiotenzinskih receptora i većina blokatora kalcijevih kanala nemaju negativan utjecaj na ED.

Važno je napomenuti i pozitivno djelovanje na erekciju nebivolola (visoko selektivni beta blokator) koji u endotelu krvnih žila oslobađa dušikov oksid, izazivajući vazodilataciju na razini arterija penisa uz pojačani protok krvi u kavernoznim tijelima.

Antidepresivi, koji utiču na serotoninsku neurotransmisiju (triciklički antidepresivi, SSRI, venlafaksin), također remete kvalitetu erekcije: smanjenjem libida, oslabljenom kvalitetom erekcije i/ili odgađanjem ejakulacije. Neki antidepresivi, poput trazodona, mogu izazvati i prijapizam.

Mehanizam djelovanja uključuje povišenje razine serotonina putem 5-HT2 i 5-HT3 receptora. Također, i blokada alfa adrenergičkih receptora izaziva dilataciju arterija penisa te time sprječava njihovo pravilno punjenje.

Antiepileptici mogu izazvati ED povišenjem aktivnosti hepatalnog mikrosomalnog enzimskog sustava uz pojačanje proizvodnje SHBG-a (engl. sex hormone binding globulin) koji smanjuje razinu aktivnog spolnog hormona reducirajući spolni nagon. Povišena vrijednost prolaktina koja utječe na ED javlja se pri korištenju antipsihotika koji suprimiraju dopaminske receptore i lijekova koji aktivno snižavaju koncentraciju dopamina.

Terapija antiandrogenima tijekom liječenja novotvorina prostate, mijenjajući hormonalni status snižavanjem razine testosterona, smanjuje libido te direktno utječe na ED. Sličan učinak imaju i neki analgetici ukoliko se uzimaju u dužem vremenskom razdoblju.

Djelovanje anksiolitika ovisi o uzimanoj dozi lijeka te na taj način djeluju na sve faze seksualnog odgovora. Smanjivanjem anksioznosti mogu pomoći u prevladavanju tegoba s ED-om.

Nuspojave lijekova koji se koriste u liječenju erektilne disfunkcije

Uz lijekove koji se uzimaju zbog drugih zdravstvenih stanja, mogu biti prisutne i nuspojave uzimanja lijekova koji se koriste u liječenju ED-a (sildenafil, vardenafil, avanafil, tadanafil).

Manifestiraju se kao glavobolje, bolovi po tijelu, tegobe s probavom, promjene vida, nosna kongestija, vrtoglavica ili osjećaj vrućine. Teže tegobe uključuju prijapizam, gubitak sluha ili vida.

Pojedine skupine lijekova koji mogu negativno utjecati na potenciju

U nastavku su navedeni generički nazivi nekih skupina lijekova koji mogu negativno uticati na potenciju:

Antihipertenzivi i diuretici: hidroklorotiazid, klortalidon, triamteren, furosemid, bumetanid, gvanfacin, metildopa, klonidin, verapamil, nifedipin, hidralazin, kaptopril, enalapril, metoprolol, propranolol, labetalol, fenoksibenzamin, spironolakton, trazodon.

Antidepresivi, anksiolitici, antiepileptici: fluoksetin, tranilcipromin, sertralin, izokarboksazid, amitriptilin, amoksipin, klomipramin, desipramin, nortriptilin, fenelzin, buspiron, klordiazepoksid, klorazepat, diazepam, doksepin, imipramin, lorazepam, oksazepam, fenitoin.

Antihistaminici: dimehidrinat, difenhidramin, hidroksizin, mekslizin, prometazin.

Antiparkinsonici: biperiden, benztropin, triheksifenidil, prociklidin, bromokriptin,

levodopa.

Antagonisti H2 receptora: cimetidin, nizatidin, ranitidin.

Antiandrogeni: flutamid, bikalutamid, leuprolid.

Zaključak

Seksualnost i kvaliteta seksualnog života važan su segment života. Jednostavnim pitanjem “Imate li kakvih seksualnih problema?” možemo promijeniti dosadašnju praksu izbjegavanja razgovora o toj temi u ordinacijama. Iako se o razlozima nuspojava lijekova vezanih uz ED podosta zna, provode se kontinuirana istraživanja s obzirom na to da spoznaje o djelovanjima nisu potpune.

U svakom slučaju kompleksnost seksualnih tegoba očitava se u njihovoj multifaktorijalnosti i kombinaciji organskih i psihogenih učinaka. Često se kao struka nalazimo u pitanjima što je uzrok, a što posljedica ED-a. Odgovori su individualni, vezani uz svakog bolesnika ponaosob i ovise o preciznoj anamnezi, ponekad i heteroanamnezi te analizi svih simptoma. Na taj način slažemo dijelove mozaika u kojima su lijekovi jedna od puzli.

Literatura

1. De Berardis G, Pellegrini F, Franciosi M, et al. Management of erectile dysfunction in general practice. J Sex Med 2009;6:1127–1134.
2. Shirin Razdan, Aubrey B Greer, Amir Patel, Mahmoud Alameddine, Joshua S Jue, Ranjith Ramasamy. Effect of prescription medications on erectile dysfunction. Postgrad Med J 2017; 0:1–8.
3. Randall P. Sharp and Barry J. Gales. Nebivolol versus other beta blockers in patients with hypertension and erectile dysfunction.Ther Adv Urol. 2017 Feb; 9(2): 59–63.
4. Nicolai MPJ, Liem SS, Both S, et al. A review of the positive and negative effects of cardiovascular drugs on sexual function: a proposed table for use in clinical practice. Neth Heart J 2014;22:11–9.
5. Maiorino, M.I., Bellastella, G. Esposito, K. Diabetes and sexual dysfunction: current perspectives. Diabetes Metab Syndr Obes 2014 Mar;7:95-105.
6. K.Hatzimouratidis, F. Giuliano, I.Moncada, A.Muneer, A.Salonia, P.Verze: Mala sexual dysfunction. European Association of Urology Guidelines 2019.
7. Herzog AG, Drislane FW, Schomer DL, et al. Differential effects of antiepileptic drugs on sexual function and hormones in men with epilepsy. Neurology 2005;65:1016–1020.
8. Jacobson, A.M., Braffett, B.H., Cleary, P.A., Dunn, R.L., Larkin, M.E., Wessells, H., et al. Relationship of urologic complications with health-related quality of life and perceived value of health in men and women with type I diabetes: the Diabetes Control and Complications Trial/Epidemiology of Interventions and Complications (DCCT/EDIC) cohort. Diabetes Care 2015 Oct;38(10):1904-12.
9. Düsing R. Sexual dysfunction in male patients with hypertension: influence of antihypertensive drugs. Drugs 2005;65:773–786.Hackett, G. I. Erectile dysfunction, diabetes and cardiovascular risk. British Journal of Diabetes, 2016; 16(2), 52-57
10. Hasniza Zaman Huri, Chui Fang Ling, Azad Hassan Abdul Razack. Drug-related problems in patients with erectile dysfunctions and multiple comorbidities. Ther Clin Risk Manag. 2017; 13: 407–419.
11. Schmidt HM, Hagen M, Kriston L, et al. Management of sexual dysfunction due to antipsychotic drug therapy. Cochrane database Syst Rev 2012;11:CD003546.
12. Shiri R, Koskimäki J, Häkkinen J, et al. Effect of nonsteroidal anti-inflammatory drug use on the incidence of erectile dysfunction. J Urol 2006;175:1812-5-6.