Liječnicima obiteljske medicine prezentirane su promjene koje se događaju u hrvatskom ljekarništvu u posljednjih nekoliko godina, te rezultati Pilot projekta SPIL, Savjetovanje prilikom prvog izdavanja lijekova na okruglom stolu održanom na KoHOMU krajem svibnja u Šibeniku.
Hrvatsko ljekarništvo posljednjih godina
Okrugli stol održan je na kongresu KoHOM-a (Koordinacija liječnika hrvatske obiteljske medicine) u Šibeniku, 21.5.2016. uz uvodnu riječ Ines Balint, dr. med., dosadašnje predsjednice KoHOM-a.
Okrugli stol je liječnicima obiteljske medicine približio promjene koje se događaju u hrvatskom ljekarništvu u posljednjih nekoliko godina, te prezentirati rezultate Pilot projekta SPIL, Savjetovanje prilikom prvog izdavanja lijekova. Ljekarnici rade na promjenama ljekarničke struke tako da se fokus usmjerava sa samog lijeka na pacijenta. Ljekarnici su svugdje u svijetu prepoznati kao najdostupniji zdravstveni radnici i pokazala se potreba da ih se bolje iskoristi u zdravstvenim sustavima na dobrobit pacijenta.
Uz dr. Balint na Okruglom stolu sudjelovala je dr. sc. A. Meštrović, mag. pharm. koja je u uvodnoj prezentaciji prikazala važnost i oblike ljekarničke skrbi, upoznala liječnike s procesom upravljanja terapijom te načinom praćenja indikatora kvalitete u ljekarničkoj skrbi za pacijenta, koja se prvenstveno odnosi na prevenciju i javno zdravstvo, racionalnu farmakoterapiju te samoliječenje.
Projekt SPIL – Savjetovanje prilikom prvog izdavanja lijekova
Zatim je O. Velkovski Škopić, mag. pharm. upoznala prisutne s Pilot projektom SPIL, Savjetovanje prilikom prvog izdavanja lijekova, ZU Ljekarne Zagrebačke županije i liječnika obiteljske medicine čiji pacijenti gravitiraju tim ljekarnama. Projekt je proveden tijekom ožujka i travnja 2016.
Savjetovanje pacijenata o novopropisanom lijeku za kronične bolesti, dokumentirano je kroz tri obrasca - prvi ispunjen onog dana kada je pacijent upućen od strane liječnika obiteljske medicine u ljekarnu na savjetovanje, drugi nakon 14 dana, treći nakon 28 dana. Ukupno je u Pilot projektu SPIL praćeno 119 pacijenata, 71% pacijenata je završilo projekt, od čega je terapijski cilj ostvaren u 67% pacijenata. Bilo je uključeno 20 farmaceuta i 20 liječnika, od kojih je 40% završilo projekt.
Prikazana je i upečatljiva kratka video snimka o važnosti suradnje liječnika i ljekarnika, koju bi bilo korisno prikazati što većem broju zdravstvenih radnika.
Problem nedovoljnog pridržavanja pacijenata propisanoj terapiji
Diskusija je kao glavni problem istaknula nezadovoljavajuću adherenciju za lijekove. Pacijenti redovno podižu terapiju u ljekarnama, ali istu ne troše prema uputama liječnika. Rezultat su vreće pune lijekova, čiji je rok odavno istekao u domovima pacijenata te sve veći farmaceutski otpad u ljekarnama za čije se zbrinjavanje također izdvaja popriličan novac. Svi prisutni su se složili u jednom – potrebne su dodatne edukacije po pitanju suradljivosti pacijenata, kao i osvještavanje pacijenta o financijskim gubicima u zdravstvu. Jedan od uzroka takve situacije vide u ponavljajućim receptima koji omogućavaju pacijentima kontinuirano podizanje terapije bez uvida liječnika u korištenje iste. Također se provukla problematika po pitanju neupućenosti pacijenata u korištenje vlastite terapije, pri čemu su pacijenti često uvjereni da na ispravan način uzimaju terapiju (osobito je tu riječ o korištenju pumpica za astmu/KOPB).
Farmakovigilancija – zadatak svih zdravstvenih djelatnika
Tijekom okruglog stola, izražena je potreba da ljekarnici prijavljuju nuspojave na lijekove koji je liječnik propisao kada ih uoče, što su i liječnici podržali. Istaknuto je da je prijavljivanje nuspojava obaveza svih zdravstvenih radnika.
Polipragmazija – uloga kliničkog farmaceuta
Polipragmazija je učestali problem, osobito kod starijih pacijenata, a dr.I.Balint vidi rješenje u savjetovalištu (npr. jednom tjedno) takvih pacijenata s kliničkim farmaceutom što bi uvelike riješilo istaknuti problem te povećalo značaj racionalne farmakoterapije. Magistra A. Meštrović se nadovezala kako su upravo u Sloveniji skupina farmaceuta u suradnji s liječnicima obiteljske medicine odlučili organizirati takvo savjetovalište. Liječnik bi pacijenta poslao s uputnicom kod kliničkog farmaceuta, što je rezultiralo boljim ishodima liječenja, manjim brojem nuspojava, izbjegavanjem nepoželjnih interakcija, te popriličnim godišnjim uštedama.
Ključ uspjeha je u suradnji
Dr. Balint je zaključila skup činjenicom kako je vrlo poželjna suradnja liječnika i ljekarnika za dobrobit pacijenta, jer je konačni rezultat takve suradnje pravilno liječen i zadovoljan pacijent. Istakla je kako suradnja liječnika i ljekarnika kao predstavnika primarne zdravstvene zaštite postoji u mikro-okruženju te da bi se ona trebala primjenjivati i na nacionalnoj razini.
