Duži radni vijek je neminovnost našeg vremena. Dob za odlazak u mirovinu je sve viša i radna snaga u Europi sve je starija. Procjenjuje se da će u mnogim europskim zemljama do 2030. godine radnici u dobi od 55 do 64 godine činiti najmanje 30% radne snage. Demografske promjene koje su prisutne mogu prouzročiti probleme, ali osiguranjem održivog radnog vijeka mogu se izbjeći negativne posljedice. Rad je važan kako za tjelesno tako i za mentalno zdravlje svakog čovjeka, a dobrim upravljanjem sigurnošću i zdravljem na radu povećava se produktivnost i učinkovitost. Naglasak javnozdravstvenih kampanja posvećenih zdravlju na radnom mjestu je na prevenciji bolesti i ozljeda na radu, utemeljeno na tripartitnoj osnovi i socijalnom dijalogu, te podizanje razine svijesti o potrebi provedbe sigurnosti i zaštite na radu. Svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život, što je u skladu s načelima Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije i  Međunarodne organizacija rada. Nastavlja se i provedba Europske dvogodišnje kampanje (2016./2017.) “Zdrava radna mjesta za sve uzraste”. Sigurni i zdravi radni uvjeti važni su tijekom cijelog radnog vijeka za radnike, poslodavce i tvrtke kao i društvo u cjelini. Važnost zdravlja i sigurnosti na radu dodatno je naglašena i obilježavanjem vodeće teme Svjetskog dana mentalnog zdravlja ove godine „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“. Mentalno zdravlje utječe na posao, ali i posao često utječe na mentalno zdravlje radnika, osobito stres na radu. Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom. Na žalost, stres na poslu se još više povećao zbog nezaposlenosti i produbljenja globalne krize.

Strateški okvir za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2014-2020 Europske unije posebno naglašava mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) za sve radnike.

Starenje radne snage predstavlja različite izazove za sve one koji su uključeni u upravljanje SZR-om:

• dulji radni vijek može rezultirati duljom izloženošću rizicima;
• porast broja radnika s kroničnim zdravstvenim problemima i specifičnim potrebama;
• potencijalna veća osjetljivost starijih radnika na određene opasnosti po sigurnost i zdravlje;
• potreba da se vodi računa o visokoj stopi zdravstvenih problema povezanih s radom u pojedinim sektorima i poslovima koji uključuju teška fizička i mentalna opterećenja, ručni rad ili atipično radno vrijeme;
• važnost prevencije invaliditeta, rehabilitacije i povratka na posao;
• sprječavanje diskriminacije zbog životne dobi na razini društva.

Kampanja podiže svijest o važnosti dobrog upravljanja zaštitom na radu za vrijeme cijelog radnog vijeka te o potrebi prilagođavanja potrebama pojedinaca – bilo na početku ili na kraju karijere zaposlenika. Zdravo starenje na mjestu rada i odlazak u mirovinu dobrog zdravlja može se postići ako se uspješno upravlja zaštitom na radu i uzme u obzir raznolikost koja postoji među radnom snagom.

Osnovni ciljevi kampanje su:

• promicanje održivog rada i zdravog starenja od samog početka rada;
• suzbijanje zdravstvenih problema tijekom radnog vijeka;
• osiguravanje načina za upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu poslodavcima i radnicima adekvatnih načina u kontekstu sve starije radne snage.
• poticanje razmjene informacija i dobrih praksi.

 

Sigurno Trajno Odgovorno Preventivno - STOP ozljedama na radu

Sigurno Trajno Odgovorno Preventivno -  STOP ozljedama na radu

Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrijednosti su od posebnog društvenog interesa. Organizirana, široka i dosljedna provedba Nacionalne kampanje „STOP ozljedama na radu“ 2016.-2018. s ciljem je smanjenja broja ozljeda na radu te unaprjeđenje područja zaštite na radu. Ozljeda na radu je svaka ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili kemijskim djelovanjem uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima osoba radi. Povrede na radu mogu biti prouzročene i naglim promjenama u položaju tijela. Njegovim iznenadnim trzajem, neprirodnim položajem pri radu, opterećenjem ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma. Propisi zaštite na radu uglavnom se odnose na sprječavanje slučajeva koji su opisani kao povreda na radu. Zato svaki poslodavac mora biti upoznat sa svim ostalim slučajevima koji se tretiraju kao ozljeda na radu, kako bi zaposlenik ostvario i ostala svoja prava.

 

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) svake godine objavljuje rezultate analize ozljeda na radu. Izvor podataka za analizu su prijave ozljeda na radu ispunjene od strane poslodavca, dostavljene Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te se prosljeđuju u Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Pored ukupnog broja ozljeda na radu analiziraju se i ozljede na radu koje su se dogodile na mjestu rada po parametrima koji su sukladni metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW).  Ukupan broj ozljeda na radu je zbroj ozljeda na mjestu rada i broj ozljeda na putu. Ozljede na putu odnose se na ozljede koje su se dogodile na putu na posao i na putu s posla. Prema ESAW metodologiji ozljede na mjestu rada dijele se na ozljede na uobičajenom mjestu ili mjestu rada unutar uobičajene lokalne jedinice poslodavca, na povremenom ili pokretnom mjestu rada ili putovanju po nalogu poslodavca te ostala mjesta rada koje se ne mogu svrstati ni u jednu od navedenih grupa.

Prema Analiza ozljeda na radu za 2015. godinu prijavljeno je 16.013 ozljeda na radu, od čega na mjestu rada 13.161 (82,19%) te na putu 2.852 (17,81%). Najviše ozljeda dogodilo se na uobičajenim mjestima rada ili unutar uobičajene lokalne jedinice poslodavca (84,47%). U odnosu na ostale županije, najveći broj ozljeda na radu dogodio se u Gradu Zagrebu (26,30%). Od ukupno 4.212 ozljeda na radu, 3.108 je evidentirano na mjestu rada, a 1.104 na putu.

Od ukupnog broja ozlijeđenih radnika u Hrvatskoj 39,87% su žene, a 60,07%  muškarci. Žene se češće ozljeđuju na putu (65,74%) u odnosu na muškarce, dok u ukupnom broju ozlijeđenih osoba na mjestu rada većina je muškaraca (65,72%). Prema dobi radnika na mjestu rada najviše su se ozljeđivali radnici u starosti od 31 do 40 godina (26,18%), dok su na prvom mjestu po broj ozlijeđenih radnika na putu radnici u dobnoj skupini od 51 do 60 godine (28,75%). U odnosu na dan u tjednu ozljede su se najčešće događale ponedjeljkom. Najveći broj ozljeda na mjestu rada dogodio se između 8,00 i 14,00 sati, u odnosu na vremenski period unutar 24 sata, a na putu između 6,00 i 8,00 sati. Kao najčešće fizičke posljedice ozljede na mjestu rada javljaju se rane i površinske ozljede (34,25%) te iščašenja, uganuća i nategnuća (26,08%). Najčešće su ozljede na mjestu rada gornjih ekstremiteta (37,00%) te donjih ekstremiteta (30,23%)

Izgradnja kulture prevencije za zdravo mjesto rada

Neizostavan dio svakog poslovnog i sigurnosnog procesa je upravo čovjek. Njegovi potencijali predstavljaju najvažniju ulogu u tim procesima i njima se poklanja sve veće značenje kao i tome u kakvoj se okolini radnik nalazi. Radna sposobnost podrazumjeva uspostavljanje ravnoteže između rada i resursa pojedinca, ako su dobro usklađeni radna sposobnost je dobra. Ključni čimbenici na koje treba obratiti pažnju su:

• zdravlje i funkcionalne sposobnosti;
• obrazovanje i kompetencije;
• vrijednosti i stajališta i motivacija;
• radno okruženje i zajednica;
• sadržaj, zahtjevi i organizacija rada.

 

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)  istražuje, razvija i širi pouzdane i nepristrane informacije  o sigurnosti i zdravlju te surađuje s ostalim partnerskim organizacijama u Europi kako bi unaprijedila uvjete rada. EU-OSHA promiče preventivne pristupe u pet korakThe steps are::

1. • Identify the hazards and those at risk identificirati opasnosti i rizike kao i radnike kojima oni prijete,
2. • Evaluate and prioritise the risks procijeniti rizike i postaviti prioritete,
3. • Decide on preventive actions donijeti odluku o preventivnim aktivnostima,
4. • Take action poduzimati potrebne akcije,
5.  • Monitor and review the situationnadzirati i razmotriti situacije.

 

Na zdravlje zaposlenika kasnije u životu znatno utječe ponašanje u pogledu zdravlja u ranijim godinama. Usvajanjem i primjenom zdravih životnih navika (uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost) te izbjegavanjem rizičnih čimbenika i ponašanja, moguće je odgoditi smanjenje funkcionalne sposobnosti ili svesti na najmanju moguću mjeru. U promicanju zdravog načina života i pružanju podrške aktivnostima kojima se sprječava smanjenje tjelesnih sposobnosti, radno mjesto ima ključnu ulogu pomažući u održavanju radne sposobnosti. Promicanje zdravlja na radu obuhvaća različite teme, uključujući prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, adekvatno vrijeme oporavka i sna. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti te ostvarivanje socijalnih kontakata te stoga preventivne aktivnosti imaju poseban značaj jer radeći provodimo trećinu svog života.