Smjernice uzimaju u obzir najnovija postignuća u razvoju ultrazvuka visoke rezolucije, trodimenzionalne i četverodimenzionalne ehokardiografije, magnetske rezonance, fetalne elektrokardiografije i magnetokardiografije.

Među preporukama stoje ove tvrdnje:

• fetalnu ehokardiografiju preporuča se provesti kod trudnica s određenim rizičnim čimbenicima: postojanje šećerne bolesti prije trudnoće, dijagnoza šećerne bolesti u prvom tromjesečju,  uzimanje NSAID-a u trećem tromjesečju, postojanje prirođene srčane bolesti ili prirođena srčana bolest u obiteljskoj anamnezi, trudnoća začeta in vitro fertilizacijom. Fetalni rizični čimbenici uključuju potvrđenu kromosomsku abnormalnost ili sumnju na srčanu bolest. Fetuse s ovim problemima treba pažljivo pratiti i unaprijed planirati postnatalnu skrb.
• određene poremećaje ritma fetalnog srca i srčane abnormalnosti mogu se liječiti davanjem lijeka majci, koji će preko posteljice ostvariti svoj učinak na fetus. In-utero kataterizacija srca i kirurški zahvati se izvode, ali se još uvijek smatraju eksperimentalnim metodama.

Smjernice također razmatraju modele savjetovanja te procjene stresa i depresije roditelja. Autori naglašavaju važnu ulogu zdravstvenih djelatnika u pružanju informacija obiteljima, ne samo o bolesti i načinu liječenja, nego i o utjecaju djetetove srčane bolesti na buduće životne aktivnosti (npr. školovanje ili mogućnost bavljenja sportom).

Fetalna kardiološka skrb značajno se razvila u posljednja dva desetljeća, najvećim dijelom kao posljedica napretka slikovne dijagnostike i inovativnih načina liječenja. Unatoč tome, polovica djece s kongenitalnim srčanim bolestima se ne otkrije prije rođenja.