Liječenje infekcija mokraćnog sustava u bolesnika iz domova za starije i nemoćne osobe orezentirano je na 5. hrvatskom kongresu o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama koji je održan krajem travnja u Opatiji.
Obzirom na problem rezistentnih mikroorganizama u etiologiji infekcija mokraćnog sustava bolesnika iz domova za starije i nemoćne, a što značajno utječe na bolničku zdravstvenu skrb i liječenje, hitno je potrebno definirati strategiju prevencije i kontrole nastanka infekcija u domovima za starije i nemoćne osobe
Infekcije mokraćnog sustava najčešće su infekcije u korisnika domova za starije i nemoćne osobe (1). Najčešća infekcija je asimptomatska bakteriurija koja se javlja u 15%-40% osoba, a rizični faktori za nastanak su visoka životna dob, značajan komorbiditet drugih kroničnih bolesti, neurogeni mokraćni mjehur i postavljanje urinarnog katetera (2). Urinarni kateter postavlja se u 5% do 10% svih osoba korisnika domova (3). Oko 20 % osoba sa bakteriurijom uz urinarni kateter razviti će urinarnu infekciju (4).
Asimptomatska bakteriurija predstavlja rezervoar rezistentnih mikroorganizama, izvor je nozokomijalnih infekcija i česti razlog primjene nepotrebne antimikrobne terapije. Prema podacima objavljene studije iz 2001.g. (5), širokospektralni antibiotici primjenjeni su u 25%-75% infekcija mokraćnog sustava nepotrebno i neodgovarajuće. Neracionalna primjena antimikrobnih lijekova u domovima za starije i nemoćne osobe korelira s razvojem antimikrobne rezistencije, alergijskim reakcijama i povećava troškove liječenja (6).
S druge strane, obzirom na česte epizode bolničkog liječenja, osobe-korisnici domova, kolonizirani bolničkim rezistentnim mikroorganizmima, iste mogu prenositi iz bolničke sredine u domove stvarajući endemična žarišta pojedinih rezistentnih mikroorganizama (7).
Obzirom na značajan rizik od rezistentnih mikroorganizama u etiologiji infekcija mokraćnog sustava, potrebno je prilagoditi smjernice za empirijsko antimikrobno liječenje u bolesnika iz domova za starije i nemoćne osobe u odnosu na empirijsko antimikrobno liječenje infekcija mokraćnog sustva ostalih bolesnika iz vanbolničke sredine.
Cilj rada je ukazati na značaj problema nastanka i liječenja infekcija mokraćnog sustava u bolesnika iz domova za starije i nemoćne osobe. U 2012.g. na infektološkom odjelu Opće bolnice „Dr. T. Bardek“ u Koprivnici, od ukupnog broja primljenih bolesnika, zbog infekcija mokraćnog sustava liječeno je 41 % bolesnika. Od ukupnog broja svih liječenih zbog infekcija mokraćnog sustava, 30 % su bili bolesnici iz domova za starije i nemoćne. Od ukupno izoliranih uropatogena kao uzročnika urinarne infekcije, u 31% izolirana je E. coli (43% E.coli-ESBL soj), u 22% Proteus mirabilis, u 15% Ps. aeruginosa, u 12% Klebsiella pneumoniae i u ostalih 20% Enterococcus faecalis, Morganella morg., Candida, Enterobacter cloacae). U više od 40% bolesnika izolirani uropatogen bio je rezistentan na empirijski primjenjenu antimikrobnu th.
Obzirom na problem rezistentnih mikroorganizama u etiologiji infekcija mokraćnog sustava bolesnika iz domova za starije i nemoćne, a što značajno utječe na bolničku zdravstvenu skrb i liječenje, hitno je potrebno definirati strategiju prevencije i kontrole nastanka infekcija u domovima za starije i nemoćne osobe (8).
V. Mađarić, N. Bujić, G. Kolaric, M.Urukalo, M.Sabolić, M.Podravac, S.Vuljak, V.Janeš-Poje*, V. Dulikravić*,
Opća bolnica „Dr. T. Bardek“ Koprivnica, Mikrobiološki laboratorij ZZJZ, Kc-kž županije*
Literatura
1.Nicolle LE, Strausbaugh Lj, Garibaldi RA. Infections and antibiotic resistance in nursing homes. Clin Microbiol Rev1996;9:1-17.
2.Nicolle LE. Urinary Tract Infection in Long-Term-Care Facility Residents. Clin Infect Dis 2000;31:757-61.
3.Hooton TM, Bradley SF, Cardenas D.D. et al..Diagnosis, Prevention, and Treatment of Catheter-Associated Urinary Tract Infection in Adults:2009 International Clinical Practice Guidelines from the Infectious Diseases Society of America. Clin Infect Dis 2010;50625:663.
4.Hamlyah PK et al.. Catheter-associated urinary tract infection is rearly symptomatic: a prospective study of 1497 catheterized patients; Arch Intern Med 2000;160:678-682.
5. Loeb M,Simor AE, Landry L, et al. Antibiotic use in Ontario facilities that provide chronic care. J Gen Intern Med. 2001;16:376-383.
6.Kavita K, Trivedi MD Trevor C et al. Antimicrobial Stewardship in Long-term Care. Posted: 05/01/2012. 2012 WebMD, LLC.
7. Strausbaugh LJ, Crossley KB, Brenda A et al. Antimicrobial Resistance in Long-Term-Care Facilities. Infect Control Hosp Epidemiol 1996;17:129-140.
8.Smith PW, Bennett G, Bradley S, et al. SHEA/APIC Guideline: Infection Prevention and Control in Long-Term Care Facility. Infect Control Hosp Epidemiol 2008;29:785-814.
