Nesretno djetinjstvo povezano je s rizikom za nastanak karcinoma i kod muškaraca i kod žena, nalazi pokazuju da se muškarci i žene različito nose sa stresovima iz djetinjstva.

Da bi bolje razumjeli učinak zlostavljanja u djetinjstvu na nastanak karcinoma u odrasloj dobi, istraživači su procjenjivali različite čimbenike, uključujući način života te socio-ekonomske i psihosocijalne čimbenike.

U istraživanju su korišteni longitudinalni podatci National Survey of Midlife Development. nacionalnog istraživanja provedenog u SAD-u, kojim su obuhvaćene 2102 odrasle osobe 1995. i 1996. godine, a drugi puta od 2004. do 2006. godine. Nizom logističkih regresija provedenih na muškoj i ženskoj populaciji istraživači su pokušali odgovoriti na pitanje da li je učinak nesretnog djetinjstva na pojavu karcinoma u odrasloj dobi kumulativan ili specifičan za određenu vrstu ili profil nesreće.

Istraživanje je pokazalo da se karcinomi više pojavljuje kod žena nego kod muškaraca (P < .001). Žene su češće živjele u domaćinstvu bez muškarca, češće su zlostavljane od strane majke i češće su bile lošeg mentalnog zdravlja do svoje šesnaeste godine. Muškarci su češće bili izloženi roditeljskom zlostavljanju, a češće su fizički i emocionalno zlostavljanji od strane oca.

Ovim se istraživanjem željela podići svijest javnosti o povezanosti stresnih situacija u djetinjstvu s malignim bolestima u odrasloj dobi, te pomoći zdravstvenoj zajednici, socijalnim službama, službama koje skrbe o žrtvama zlostavljanja kao i roditeljima, odgojiteljima i svima koji su na bilo koji način uključeni u život i odgoj djeteta.