Pacijenti svojim liječnicima ne govore da se osjećaju depresivno
Jacinta Vuković, dr. med.
27.09.2011.
Rezultati istraživanja objavljeni u Annals of Family Medicine pokazali su da više od dvije petine odraslih ne govori svojim liječnicima da se osjećaju depresivno. Razlozi tome su različiti, počevši od uvjerenja da će im liječnik propisati antidepresive koje ne žele uzimati, mišljenja da rješavanje emocionalnih problema nije posao liječnika primarne zdravstvene zaštite, pa do nepovjerenja u čuvanje povjerljivosti medicinske dokumentacije.
Bez obzira na razlog, činjenica je da ljudi ne žele razgovarati o depresiji što rezultira time da depresija prolazi nezapaženo.
Prof. Robert A. Bell, s Kalifornijskog sveučilišta Davis, i kolege ispitali su telefonskim putem 1054 stanovnika Kalifornije o razlozima zbog kojih ne žele reći liječnicima primarne zaštite za simptome depresije te njihovo mišljenje o toj bolesti.
Od ukupnog broja ispitanika njih 43% je navelo barem jedan razlog zbog kojeg ne razgovara o depresiji sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite a individualno iskustvo je pri tome imalo značajnu ulogu.
Ispitanici koji su u prošlosti bolovali od depresije bili su zabrinuti za privatnost, te gubitak emocionalne kontrole, dok su ispitanici koji nisu nikad bolovali od depresije uglavnom smatrali da depresija ne spada u primarnu skrb, a zabrinutost su pokazali nad činjenicom da bi mogli biti upućeni psihijatru ili liječeni lijekovima.
Istraživači smatraju da je navesti ljude da sa svojim liječnikom razgovaraju o simptomima depresije najkraći i najučinkovitiji put u prepoznavanju i liječenju depresije.
Prof. Bell smatra da ukoliko odluku o pokretanju razgovora o depresiji prepustimo isključivo bolesnicima do razgovora u većini slučajeva uopće neće doći.
Liječnici primarne zdravstvene zaštite, koji najbolje poznaju svoje pacijente, trebali bi ih "proaktivno" pitati o postojanju simptoma depresije kao što su:
• poteškoće u koncentraciji
• umor i nedostatak energije
• osjećaj krivnje i bespomoćnosti
• osjećaj beznađa
• poteškoće pri spavanju
• razdražljivost
• gubitak interesa za hobije
• prejedanje ili gubitak apetita
• konstantno osjećanje boli
• razmišljanje o samoubojstvu ili pokušaj samoubojstva
Nisu svi rezultati dobiveni ispitivanjem bili negativni, tako velika većina ispitanika (sedam od osam) smatra da su liječnici primarne zdravstvene zaštite sposobni prepoznati i liječiti depresiju. Ovo otkriće naglašava potrebu razvoja i testiranja postupnika u ordinaciji opće medicine kojim bi se motiviralo bolesnike da svojim liječnicima kažu da se osjećaju depresivno.
