Uz naglasak na neposrednu i kontinuiranu podršku majkama (od strane obitelji, lokalne zajednice, zdravstvenog sustava, na radnim mjestima, donošenjem propisa), potrebno je istaknuti koji su rizici nedojenja, ali i usmjeriti pažnju javnosti na rizike umjetne prehrane. Majčino mlijeko bez sumnje je idealna hrana za novorođenče i isključivo dovoljno do dobi od otprilike 6 mjeseci.

Ali dojenje je mnogo više od hrane - ono predstavlja komunikaciju s majkom, razmjenu ljubavi i topline, sigurnost, nježnost. Omogućuje pravilan razvoj djece uz dugoročan pozitivan utjecaj na zdravlje, kako djece tako i majki. Optimalnom prehranom koja uključuje rano poticanje dojenja, isključivo dojenje i nastavak dojenja, uz osiguranje sigurne i odgovarajuće nadohrane, smrtnost dojenčadi se može smanjiti za jednu petinu. Dojena djeca imaju manji rizik da u svom kasnijem životu pate od povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, pretilosti ili razvoja dijabetesa tipa II.

Istraživanja objavljena u časopisu „NeuroImage“ su dokazala da savršen sklad sastava potrebnih elemenata u majčinom mlijeku omogućuje rast i adekvatan razvoj mozga djeteta - dijelova mozga odgovornih za jezik, emotivne i kognitivne funkcije te posebno za motoričke funkcije. Američko ministarstvo zdravstva je objavilo 2011. godine plan i program aktivnosti u promociji dojenja. U tom dokumentu navedena je i tablica rizika nedojenja (upale uha, infekcije probavnog i dišnog sustava, astma, pretilost, šećerna bolest tipa 2, leukemija, sindrom iznenadne smrti dojenčadi i nekrotizirajući enterkolitis).

Cijeli tekst potražite na stranicama Zavoda za javno zdravstvo A. Štampar.