51% radnika smatra da je stres povezan s radom uobičajen na njihovom radnom mjestu, a 4 od 10 radnika misli da se u njihovim tvrtkama stresom ne upravlja dobro.

Okruženje na radnom mjestu, a osobito stres, odražava se pozitivno ili negativno na zdravlje i cjelokupno stanje osobe, psihičko i tjelesno. Ako smo ozbiljni, odgovorni i sposobni radnici, od nas se i očekuje više. Stres na radu je prepoznat i kao jedan od glavnih uzroka bolovanjima i bolesti povezanih s radom. Stres je drugi najčešći prijavljeni zdravstveni problem u vezi s radom u Europi te se smatra da je uz psihosocijalne rizike odgovoran za više od polovice (50-60%) izgubljenih radnih dana. Posljednje paneuropsko istraživanje javnog mišljena koje je provela EU-OSHA ukazuje da 51% radnika smatra da je stres povezan s radom uobičajen na njihovom radnom mjestu, a 4 od 10 radnika misli da se u njihovim tvrtkama stresom ne upravlja dobro. Ipak, poslodavci i radnici zajedno mogu uspješno upravljati i spriječiti stres povezan s radom i psihosocijalne rizike.

 

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i Nacionalni dan zaštite na radu

Vodeća tema ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu je „Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada“. Na isti datum u Hrvatskoj obilježavamo Nacionalni dan zaštite na radu koji je tematski također posvećen stresu na radu.

Međunarodna organizacija rada (ILO – International Labour Organization) obilježava Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu, temeljen na tripartitnoj osnovi i socijalnom dijalogu još od 2003. godine. Svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život, što je u skladu s načelima UN-a, SZO-a, i MOR-a. Ovo ima poseban značaj jer radeći provodimo trećinu svog života. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti te ostvarivanje socijalnih kontakata. Vodeća tema ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu je „Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada“. Na isti datum u Hrvatskoj obilježavamo Nacionalni dan zaštite na radu koji je tematski također posvećen stresu na radu.

Europska kampanja za zdrava radna mjesta

Postavlja se pitanje kako možemo uskladiti svoju uspješnost i odgovornost, a pritom - ostati zdravi? Upravo stoga je „Upravljanje stresom za zdravo mjesto rada“ vodeća tema Europske kampanje za zdrava radna mjesta koja će se provoditi 2014. i 2015. godine.

Ciljevi kampanje usmjereni su na podizanje svijesti:

• o rastućem problemu vezanom uz stres i psihosocijalne rizike
• o pozitivnim učincima smanjenja stresa i psihosocijalnih rizika uključujući slučajeve iz prakse
• u poduzećima uz primjenu praktičnih znanja vezanih uz prepoznavanje i sprečavanje stresa i psihosocijalnih rizika na radnom mjestu
• o poticanju korištenja i razvoja jednostavnih praktičnih alata za smanjenje stresa i psihosocijalnih rizika na radu, prikladnih za mikro i mala poduzeća.

Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom

Psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu tumači li ga se organizacijskim problemom umjesto krivnjom pojedinca.

Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Proizlaze iz loše organizacije i upravljanja poslom te lošeg socijalnog konteksta na radnom mjestu. U konačnici mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda kao što su stres povezan s poslom, izgaranje na poslu ili depresija. Međutim, psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu tumači li ga se organizacijskim problemom umjesto krivnjom pojedinca.

Radimo zajedno na prevenciji rizika

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) promiče preventivne pristupe u pet koraka:

1. identificirati opasnosti i rizike kao i radnike kojima oni prijete,
2. procijeniti rizike i postaviti prioritete,
3. donijeti odluku o preventivnim aktivnostima,
4. poduzimati potrebne akcije,
5.  nadzirati i razmotriti situacije. 

Stres vezan uz posao

Kod radnika koji su pod dugotrajnim stresom, osim psihičkih problema, mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi, bolest krvožilnog sustava ili problemi mišićno-koštanog sustava.

Stres vezan uz posao je situacija u kojoj čimbenici posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje toliko da odstupa od normalnog funkcioniranja, a rezultat su neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji su u neskladu s mogućnostima zaposlenih. Suočavanje sa stresom na poslu je odgovor na stresnu situaciju koji pomaže uspostavljanju psihosocijalne prilagodbe na radnom mjestu. Prema Lazarusu način na koji se pojedinac nosi sa stresom važniji je za zdravlje od količine i intenziteta stresora kojima je izložen. Kako ćemo reagirati u određenoj stresnoj situaciji, suočiti se ili odustati od pokušaja da svladamo situaciju, ovisi i o psihološkim i tjelesnim karakteristikama pojedinca. Kod radnika koji su pod dugotrajnim stresom, osim psihičkih problema, mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi, bolest krvožilnog sustava ili problemi mišićno-koštanog sustava. Prema procjenama Globalnog opterećenja bolestima Svjetske zdravstvene organizacije za 2030. godinu, unipolarni depresivni poremećaji postat će vodeća dijagnostička kategorija u uzrocima opterećenja bolestima (DALYs) na svjetskoj razini, dok se procjenjuje kako će depresija u ukupnoj populaciji do 2020. godine biti drugi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima.

Promicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu

Cilj programa unapređenja mentalnog zdravlja na radnom mjestu je održavanje dobroga duševnog zdravlja radi porasta produktivnosti i postizanja ciljeva ekonomskog rasta i globalne konkurentnosti.

Europska unija upozorava na deset važnih područja djelovanja za promicanje duševnog zdravlja i prevenciju duševnih poremećaja među kojima je i promicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Cilj programa unapređenja mentalnog zdravlja na radnom mjestu je održavanje dobroga duševnog zdravlja radi porasta produktivnosti i postizanja ciljeva ekonomskog rasta i globalne konkurentnosti. Većina troškova vezanih uz mentalno zdravlje odnosi se na troškove izvan zdravstvenog sustava, ponajprije zbog dugotrajnog izostajanja s posla, boravljenja na poslu bez ispunjavanja radnih zadataka, nesposobnosti za rad i ranog umirovljenja. Dodatne su izazove donijele i posljedice nedavnog rata i tranzicijskog razdoblja, uključujući porast socijalne nesigurnosti, nezaposlenost te porast poremećaja vezanih uz stres.

Specifična zdravstvena zaštita radnika

Mjerama za unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu nastoji se: pomoći poslodavcima u provođenju preventivnih aktivnosti, poticati uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života...

U Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva od 2012. do 2020. u sklopu mjera zdravstvene zaštite navedene su i mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika). Mjerama za unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnom mjestu nastoji se: pomoći poslodavcima u provođenju preventivnih aktivnosti, poticati uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života, poticati aktivnosti kojima se sprečava negativno ponašanje na poslu, npr. nasilje ili drugi oblici maltretiranja, poboljšati rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja i rane intervencije na radnom mjestu te podržavati zapošljavanje i zadržavanje posla osoba s psihičkim smetnjama.

Ozljede na radu i profesionalne bolesti u Hrvatskoj u 2013. godini

Najčešće ozljede koje su se događale na radnom mjestu su površinske rane, iščašenja, uganuća i istegnuća. Djelatnost s najvećim brojem ozljeda na putu je djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi što upućuje na moguću povezanost s utjecajem stresa na radu i smjenskog i noćnog rada.

U 2013. godini je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, priznato 13.796 povreda kao ozljede na radu. U broju ozljeda dvostruko je više ozlijeđenih muškaraca nego žena, a županije koje predvode u broju ozljeda na radu su Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska. Od navedenog broja ozljeda 5% ozlijeđenih čine zaposlenici koji nisu osposobljeni za rad na siguran način ili taj podatak nije poznat, a čak 18,5% dogodilo se na putu na mjesto ili sa mjesta rada. Od 11.252 ozljede koje su se dogodile na mjestu rada, 8197 ili 72,85 % se dogodilo u 6 područja djelatnosti i to: prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala, prijevozu i skladištenju; djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, građevinarstvu i javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju. Najčešće ozljede koje su se događale na radnom mjestu su površinske rane, iščašenja, uganuća i istegnuća. Djelatnost s najvećim brojem ozljeda na putu je djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi što upućuje na moguću povezanost s utjecajem stresa na radu i smjenskog i noćnog rada. S obzirom na vrstu ozljede najčešće ozljede zadobivene na putu su ozljede vrata, zatim skočnog zgloba i stopala te koljena i potkoljenice. Na radnom mjestu su najčešće ozljede ručnog zgloba i šake, zatim skočnog zgloba i stopala te koljena i potkoljenice. Najviše ozljeda dogodilo se ponedjeljkom, a najveći broj ozljeda na mjestu rada događa zbog padova, više u zgradama, građevinama, površinama na površini zemlje, a nešto manje iznad nivoa zemlje, odnosno sa visine.

(Izvor: http://zastitanaradu.com.hr/novosti/vijest.php?id=42&)

Obveze poslodavca i radnika

U prijedlogu novog Zakona o zaštiti na radu posebno su navedene obveze provođenja prevencije stresa na radu (primarne, sekundarne i tercijarne), procjenjivanja postoje li naznake stresa na radu, djelovanje na osnovi procjene (određivanje i provođenje mjera) te suradnja i aktivno uključivanje poslodavca i radnika u prevenciji stresa na radu.

Osnovni koraci koje treba poduzeti poslodavac radi sprečavanja pojave stresa na radu ili u vezi s radom su:

• utvrditi koji je posao stresan i koji se čimbenici mogu definirati kao stresni,
• procijeniti povezanost stresa na radnom mjestu i zdravlja pojedinca,
• prevenirati ili smanjiti čimbenike stresa na radnom mjestu ili u vezi s radom, osobito čimbenike koji se odnose na organizaciju rada, sadržaj rada, radno okruženje i lošu komunikaciju
• osigurati potporu osobama koje pate zbog nastalog stresa.

Provođenje programa prevencije stresa na radu

Dobar menadžment i rukovodstvo i dobro organiziran proces rada najbolji su oblik prevencije stresa na radnom mjestu.

Obveze radnika i njihovih predstavnika je suradnja s poslodavcem te primjenjivanje mjera za sprečavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom, koje je odredio poslodavac. Za provođenje programa prevencije stresa na radu potreban je sustavan pristup, od pripreme organizacije i davanja okvira za prepoznavanje i razumijevanje problema stresa na radnom mjestu do provedbe mjera prevencije. Neke od predloženih aktivnosti mogu biti sastanci poslodavca i radnika uz kontinuiranu međusobnu komunikaciju, pokretanje preventivnih aktivnosti koje potiče poslodavac, provođenje edukacija o stresu, radionica i anti-stresni programi za radnike, ispitivanje stresa u radnika i utvrđivanje stresora, analiza prikupljenih podataka i provjera rezultata te određivanje kratkoročnih ili dugoročnih mjera kojima će se pokušati riješiti problem.

Provedba i provjera učinaka mjera uz evaluaciju i analizu provedenih aktivnosti pridonijet će unapređenju rada i pomoći u prevenciji stresa na radu. Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja i usvajanje zdravih stilova života, povećavaju otpornost na stres. Dobar menadžment i rukovodstvo i dobro organiziran proces rada najbolji su oblik prevencije stresa na radnom mjestu. Pojedini poslodavci već su poduzeli određene korake i uveli dodatne treninge i edukacije zaposlenih što će, nadamo se, dati pozitivne rezultate i potaknuti ostale da slijede njihov primjer i povećaju brigu o zaposlenima.

Marija Škes, mag. educ. rehabilitacije, Odjel za promicanje zdravlja,Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb