U pretkliničkim modelima, istraživači su identificirali ključni molekularni mehanizam kojim stres i pretilost izazivaju promjene u stanicama gušterače koje mogu dovesti do raka. Konkretno, otkrili su da neurotransmiteri povezani sa stresom i hormoni povezani s pretilošću aktiviraju protein nazvan CREB, koji je povezan s rastom stanica raka, ali putem različitih bioloških puteva. Hormoni stresa aktiviraju β-adrenergički receptor/PKA put, dok signali povezani s pretilošću uglavnom koriste PKD put. To sugerira da i stres i pretilost mogu poticati rast karcinoma gušterače kroz slične mehanizme.

U eksperimentima na miševima, prehrana bogata mastima sama po sebi uzrokovala je rast prekanceroznih lezija na gušterači. Međutim, kada su miševi također bili izloženi stresu socijalne izolacije, razvili su još naprednije lezije. Istraživanje je također pokazalo da je socijalna izolacija imala jači utjecaj na razvoj raka kod ženki miševa nego kod mužjaka.
Istraživači pretpostavljaju da biološki odgovor žena na stres, moguće pod utjecajem estrogena i povećane aktivnosti β-adrenergičkih receptora, može povećati njihovu podložnost karcinomu.

Ova otkrića sugeriraju da hormoni stresa i hormoni povezani s pretilošću aktiviraju ključne puteve koji potiču razvoj karcinoma, potencijalno ubrzavajući početak karcinoma gušterače.

Jedno od mogućih rješenja, prema istraživačima, je istražiti korištenje postojećih lijekova za smanjenje ovog rizika. Budući da β-adrenergički receptori igraju ključnu ulogu u rastu karcinoma povezanog sa stresom, često korišteni beta-blokatori, lijekovi koji se propisuju za visoki krvni tlak, mogli bi se prenamijeniti kako bi pomogli u ublažavanju ovih učinaka.