Duboka mozgovna stimulacija
22.03.2025.
Duboka mozgovna stimulacija (DBS) predstavlja revolucionarnu metodu neuromodulacije
koja se kontinuirano razvija zahvaljujući napretku tehnologije, novim terapijskim ciljevima
i proširenju kliničkih indikacija. Prvotno uvedena za liječenje poremećaja pokreta, poput
Parkinsonove bolesti i esencijalnog tremora, DBS se danas sve više primjenjuje i kod
epilepsije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, depresije, Touretteovog sindroma,
poremećaja svijesti i kronične boli. Osim toga, istraživanja ispituju njezinu učinkovitost u
liječenju kognitivnih i neuropsihijatrijskih poremećaja, uključujući terapijski rezistentnu
depresiju, ovisnosti i demenciju.
Tehnološki napredak značajno je poboljšao sigurnost, preciznost i učinkovitost DBS-a. Inovacije poput usmjerenih elektroda, adaptivne zatvorene petlje stimulacije i AI asistiranog programiranja omogućuju preciznije ciljanje moždanih struktura i individualizirano liječenje. Integracija naprednih slikovnih tehnologija, poput funkcionalne magnetske rezonancije i konektoma, poboljšava identifikaciju optimalnih terapijskih ciljeva. Također, robotski asistirana kirurgija i intraoperativno snimanje povećavaju kiruršku preciznost, omogućujući sigurniju i učinkovitiju implantaciju elektroda.
Istraživanja novih anatomskih ciljeva neprestano proširuju terapijske primjene DBS-a. Dok su subtalamička jezgra, globus pallidus pars internus i ventralna kapsula/ventralni striatum i dalje glavni ciljevi za liječenje poremećaja pokreta i psihijatrijskih stanja, novi ciljevi poput prednje jezgre talamusa za epilepsiju i medijalnog snopa prednjeg mozga za depresiju pokazuju obećavajuće rezultate.
Jedan od najznačajnijih nedavnih pomaka u DBS terapiji je razvoj daljinskog programiranja i telemedicine, omogućujući liječnicima prilagodbu parametara stimulacije bez potrebe za fizičkim dolaskom pacijenta. Ovo poboljšava dostupnost terapije i olakšava dugoročno upravljanje stimulacijom.
Također, razvoj zatvorenih petlji koje u stvarnom vremenu prate moždanu aktivnost otvara put prema potpuno automatiziranoj i adaptivnoj neuromodulaciji. Unatoč brojnim prednostima, izazovi i dalje ostaju, uključujući optimizaciju dugoročnih ishoda, upravljanje nuspojavama te osiguravanje pristupačnosti i isplativosti DBS terapije.
Buduća istraživanja usmjerena su na poboljšanje parametara stimulacije, produženje trajanja baterija i integraciju neuroprotetskih sučelja kako bi se dodatno unaprijedila učinkovitost DBS-a. Kako se tehnologija razvija, DBS se očekuje kao sve sigurnija, učinkovitija i šire primjenjiva terapijska metoda za sve veći broj neuroloških i psihijatrijskih poremećaja.
Chudy D, Vuletić V, Raguž M.