U današnjem ubrzanom svijetu, sjedilački način života sve je češći, dok su mogućnosti za kretanje sve rjeđe, što stvara ozbiljne izazove za održavanje zdravog načina života. Debljina postaje jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema današnjice.

Nedostatak redovitog kretanja dovodi do:

• Povećanja rizika od kroničnih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i određene vrste karcinoma.
• Povećanja tjelesne mase jer se unos kalorija ne troši u dovoljnim količinama, što dovodi do stvaranja viška masnog tkiva.
• Slabljenja mišićno-koštanog sustava, što povećava rizik od ozljeda i smanjuje mobilnost.
• Usvajanja nezdravih navika poput prekomjernog konzumiranja visokokalorične hrane uz sjedilački način života.
• Razvoja metaboličkih poremećaja, poput inzulinske rezistencije i metaboličkog sindroma.

Utjecaj tjelesne neaktivnosti na psihičko zdravlje

Osim zdravstvenih posljedica, utjecaj tjelesne neaktivnosti ima i psihološke aspekte.

Osobe koje ne prakticiraju redovitu fizičku aktivnost češće se suočavaju s osjećajem umora, niskim samopouzdanjem, stresom i depresijom.

Nedostatak kretanja može dovesti i do osjećaja socijalne izolacije, osobito kod ljudi koji se zbog nakupljanja kilograma povlače iz društvenih aktivnosti.

S vremenom, ovakve posljedice dodatno pogoršavaju kvalitetu života, narušavaju emocionalnu stabilnost i stvaraju začarani krug između tjelesne neaktivnosti, debljine i mentalnih poteškoća.

Sve ovo naglašava potrebu za stvaranjem boljih uvjeta i podrške za povećanje tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu.

Zašto je tjelesna aktivnost ključna za zdravlje?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe da je tjelesna aktivnost ključna za smanjenje rizika od kroničnih bolesti, poboljšanje mentalnog zdravlja i općenito bolju kvalitetu života.

No, koliko se Hrvati doista kreću?

Prema podacima, samo 19,5% odraslih u Hrvatskoj ispunjava minimalne preporuke za aerobnu aktivnost, dok tek 15,7% odraslih redovito provodi aktivnosti jačanja mišića.

To su zabrinjavajuće brojke koje ukazuju na potrebu većeg ulaganja u promociju zdravih životnih navika.

Prema smjernicama SZO-a, odrasle osobe trebale bi se redovito baviti tjelesnom aktivnošću jer ona donosi brojne zdravstvene koristi:

• Smanjenje rizika od smrtnosti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, hipertenzijom, dijabetesom tipa 2 i karcinomima.
• Očuvanje mentalnog zdravlja i kognitivnih funkcija.
• Poboljšanje kvalitete sna.
• Smanjenje udjela masnog tkiva.
• Da bi se postigle zdravstvene koristi, preporučuje se:
• 150 do 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno ili 75 do 150 minuta aktivnosti visokog intenziteta.
• Dva ili više dana tjedno aktivnosti za jačanje mišića svih glavnih mišićnih skupina.
• Povećanje aerobne aktivnosti na više od 300 minuta tjedno za dodatne zdravstvene koristi.
• Smanjenje vremena provedenog u sjedenju i zamjena sedentarnih aktivnosti tjelesnim kretanjem kad god je to moguće.