Jadranske baze i dalje prednjače u broju intervencija u odnosu na kontinentalne baze – timovi HHMS-a Split imali su 487, a timovi HHMS-a Rijeka 430 intervencija, dok su timovi HHMS-a Zagreb imali 95, a timovi HHMS-a Osijek 30 intervencija.

Primarna uloga timova HHMS-a je zbrinjavanje kritično oboljelih i/ili ozlijeđenih pacijenata na mjestu intervencije i tijekom njihova prijevoza u odgovarajuću bolnicu u skladu sa smjernicama i protokolima za njihovu aktivaciju koje je propisao Hrvatski zavod za hitnu medicinu. U razdoblju od 30. ožujka do 31. prosinca 2024. godine, timovi HHMS-a imali su 63 primarne, 919 sekundarnih te 60 međubolničkih intervencija. Najučestaliji razlog izlaska tima HHMS-a na primarnu intervenciju bilo je zbrinjavanje osoba s bolestima srca i/ili boli u prsima, dok se najveći broj sekundarnih intervencija odnosio na zbrinjavanje kritično oboljelih i/ili ozlijeđenih pacijenata.

HHMS osigurava bržu i dostupniju hitnu medicinsku skrb životno ugroženim pacijentima na području RH, a zahvaljujući fleksibilnosti specijaliziranih helikoptera, broj sletnih mjesta za vrijeme dnevne vidljivosti povećava se iz dana u dan te uključuje i neke netipične i/ili nepristupačne lokacije. Uz uobičajena mjesta slijetanja poput otoka Brača, Hvara, Visa, Šolte, Korčule, Lastova, Malog Lošinja, Raba, Cresa i Paga, podulja lista sletnih mikrolokacija uključuje, između ostalih, Bešlinec, Buje, Cernu, Crni Potok, Čakovec, Čabar, Glinu, Gornje Mikše, Gradac, Hrvatsku Kostajnicu, Lun, Ilovik, Klenovicu, Kokorić, Končanicu, Kornat, Krašić, Lukovo Šugarje, Majur, Milaševac, Molat, Pačetin, Pazin, Perušić, Rovišće, Saborsko, Slivno, Susak, Topusko, Umag, Unije, Viroviticu, Županec itd.