Prema podatcima iz projekta Statističkog društva Europske unije (engl. EUROSTAT Morbidity statistics), godišnja stopa incidencije astme u Republici Hrvatskoj iznosi troje na 1000 stanovnika, a prevalencija je oko 5 % ili 200 000 osoba. Zahvaljujući vrlo učinkovitim protuupalnim lijekovima – inhalacijskim kortikosteroidima (engl. inhaled corticosteroids; ICS), smrtnost od astme drastično je smanjena u posljednja tri desetljeća, ali i dalje se u cijelom svijetu događaju smrtni slučajevi koji su mogli biti spriječeni.

U Hrvatskoj su zdravstvena zaštita i lijekovi za astmu široko dostupni tako da je, za razliku od nekih drugih zemalja, smrtnost zbog astme vrlo mala i iznosila je 2018. 0,24, a od 2019. prikazuje se zajedno s drugim opstruktivnim bolestima dišnih puteva.

Internacionalne smjernice Globalne inicijative za astmu (engl. Global Initiative for Asthma; GINA) za prevenciju, dijagnostiku i liječenje astme često nisu u skladu s nacionalnim prilikama i propisima u pojedinim zemljama, pa mnoge zemlje imaju svoje nacionalne smjernice. Hrvatsko pulmološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatsko torakalno društvo objavilo je 2023. godine smjernice koje su u skladu s nacionalnim prilikama i propisima, a imaju naglasak na uporabljivost u svakodnevnoj praksi za sve liječnike koji se bave astmom.

U djelatnosti hitne medicine zbrinjavaju se bolesnici s teškim akutnim pogoršanjima astme,  odnosno teškim i po život ugrožavajućim egzacerbacijama koje zahtijevaju trenutačno zbrinjavanje. Stoga je Hrvatsko društvo za hitnu medicinu uz potporu Hrvatskog pulmološkog društva i Hrvatskog torakalnog društva napravilo prve hrvatske smjernice za pravodobno prepoznavanje i zbrinjavanja teških i po život ugrožavajućih egzacerbacija astme u okviru službe hitne medicine. Uz mjere zbrinjavanja akutnog pogoršanja u službama hitne medicine, u ovim smjernicama želi se istaknuti važnost redovitog protuupalnog liječenja radi održavanja kontrole astme i sprječavanja egzacerbacija te važnost podučavanja bolesnika i njihovo aktivno sudjelovanje u ranom prepoznavanju gubitka kontrole i samozbrinjavanju pomoću Osobnog plana liječenja astme (OPLA). Također, bolesnicima zbrinutim u hitnoj službi zbog akutnog pogoršanja, prilikom otpusta od osobite je važnosti napisati odgovarajuće preporuke u pogledu daljnjeg liječenja, kao i javljanja obiteljskom liječniku i pulmologu. Za izradu ovih smjernica kao temeljni dokumenti poslužile su Smjernice za liječenje astme Hrvatskog pulmološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog torakalnog društva 2023. i smjernice GINA 2024., a korištena je i druga povezana stručna i znanstvena literatura.

Blaga i umjerena egzacerbacija astme može se uspješno liječiti u izvanbolničkim ustanovama simptomatskom primjenom bronhodilatatora – „olakšivača“, uz obvezno pojačanje temeljnog protuupalnog liječenja (inhalacijski kortikosteroidi) s uvođenjem oralnih kortikosteroida ili bez njih. Teške i po život opasne egzacerbacije astme liječe se u bolničkoj hitnoj službi gdje se procjenjuje potreba za liječenjem na bolničkom odjelu ili jedinici intenzivnog liječenja. Egzacerbacije astme pokazatelj su rizika loših ishoda bolesti, te ih je stoga potrebno zabilježiti, a daljnje liječenje prilagoditi kako bi se spriječile u budućnosti.

Dragana Bekić, Ana Posavi, Damir Mihić, Željka Dragila, Anita Božičević Vadlja, Gordana Pavliša, Ljiljana Bulat Kardum, Andrea Vukić Dugac, Miroslav Samaržija, Neven Miculinić, Sanda Škrinjarić Cincar