U istraživanju predstavljenom na kongresu ERS 2024., znanstvenici su identificirali biomarkere egzacerbacije KOPB-a u dahu pacijenata kako bi ih predvidjeli i spriječili pogoršanja bolesti.

Istraživači su regrutirali 100 sudionika iz Londonske kohorte za pogoršanje KOPB-a. Tijekom 4 godine mjerili su broj eozinofila u krvi (BEC) tijekom stabilnih razdoblja i prikupljali podatke o egzacerbaciji prije peroralnog liječenja kortikosteroidima. Klasificirali su pacijente na temelju njihovog statusa eozinofila:

• Perzistentna eozinofilna skupina — BEC > 300 u najmanje tri posjeta, ali ne < 250 u svim posjetima
• Intermitentna eozinofilna skupina — BEC > 300 u najmanje jednom posjetu, ali < 250 u najmanje jednom posjetu
• Ne eozinofilna skupina — BEC < 300 u sva četiri posjeta

Svi su sudionici bili podvrgnuti kvantitativnom CT skeniranju, koje je analiziralo omjer lumena i debljine stijenke dišnih putova (Pi10), emfizem, zarobljavanje zraka i neprozirnost brušenog stakla.

Rezultati, predstavljeni na kongresu ERS 2024, pokazali su da je indeks Pi10 bio značajno viši u skupini s perzistentnim eozinofilima nego povremenim i ne eozinofilnimu skupinama. Istraživači nisu pronašli razlike između ovih skupina u hvatanju zraka, emfizemu ili neprozirnosti brušenog stakla. Nije bilo značajne razlike u Pi10 između eozinofilnih egzacerbatora i neeozinofilnih egzacerbatora.

Ovi nalazi sugeriraju da je trajna eozinofilija kod KOPB-a povezana s povećanom debljinom stijenke dišnih putova. To bi moglo imati važne kliničke implikacije, jer postavlja pitanje može li ciljanje eozinofilne upale dišnih putova promijeniti debljinu dišnih putova u pacijenata s KOPB-om. "Ulazimo u eru bioloških tretmana, a bez CT skeniranja mogli bismo propustiti mnogo vrijednih informacija", naveli su istraživači.

Kortikosteroidi ne utječu značajno na zadebljanje dišnih putova (Pi10), što ukazuje na potrebu za ciljanim terapijama, poput bioloških lijekova.