„Prvi fakultet na Sveučilištu koji je uveo Tjelesnu i zdravstvenu kulturu je Građevinski fakultet, a važnost je prepoznala i cijela akademska zajednica. Kroz tjelesnu i zdravstvenu kulturu možemo bolje i kvalitetnije uživati u životu, a u mladim danima navikavamo se kako kroz razne aktivnosti možemo biti za sve izazove koji nas očekuju. Smatramo da trebamo imati više organiziranih događanja kada je riječ o tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi iz razloga što na taj način možemo kvalitetnije prenijeti ovu važnu poruku. Sveučilište u Zagrebu prošle je godine dobilo nagradu kao najaktivnije Sveučilište u Europi u pogledu sporta i aktivnosti dok smo u protekle tri godine najbolje Sveučilište u sportu. Ovo pokazuje koliko je važno brinuti o aktivnostima studenata i osigurati predispozicije da postanu kvalitetni stručnjaci i uživaju u onome što im život pruža!“ – istaknuo je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić. 

Tijekom posljednjih šest desetljeća, sadržaji TZK u hrvatskom odgojno - obrazovnom sustavu postali su sveobuhvatniji i prilagođeniji suvremenim potrebama društva, naglašeno promičući stjecanje navika prema svakodnevnom tjelesnom vježbanju.

„Studente kroz ovaj predmet educiramo o važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću kroz cijeli život. Osposobljavamo ih da budu sposobni u poslovima koje će obavljati u svojoj struci. Uloga nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture izuzetno je važna i u sportu. Studenti sportaši ostvaruju iznimne rezultate na međunarodnoj razini i time se Sveučilište u Zagrebu može prepoznati u Europi. Ovaj predmet trebamo nastaviti razvijati. Isto tako potrebno je razvijati sportsku infrastrukturu kako bismo imali sve potrebne uvjete za najbolje rezultate.“ - istaknula je Nera Žigić, predsjednica Udruge nastavnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

„Mi se svi rađamo s nekom urođenom potrebom za kretanjem i o tome govori podatak da čak 93 posto naše djece na upisu u osnovnu školu je dostatno tjelesno aktivno. Tijekom školovanja nešto se dogodi tako da s 15 godina naše djevojke i mladići s 93 posto padnu na svega 13 posto i tako zapravo ostaje sve do 65 godine kada pada na svega 3 posto tjelesne aktivnosti. Prepoznati su svi fiziološki i psihološki mehanizmi koji utječu da se prilikom vježbanja osjećamo mirnije, zadovoljnije i budnije. Studije su pokazale i značajno veći uspjeh mladih na visokim učilištima koji vježbaju, oko 13,5 posto u odnosu na one koji nisu tjelesno aktivni. Svi zajedno moramo sustavno i predano raditi da taj prirodni nagon za pokretom s kojim se rodimo i zadržimo.„ –  istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., nacionalna kontakt osoba pri Svjetskoj zdravstvenoj asocijaciji i Europskoj komisiji za promicanje tjelesne aktivnosti.

Glavne razlike između prošlih i suvremenih stavova javnosti prema tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi u Hrvatskoj mogu se vidjeti u pomaku s kolektivnog i političkog pristupa prema individualnom i zdravstveno orijentiranom pristupu. Stavovi javnosti bili su usmjereni prema kolektivnom sportskom duhu, natjecanjima i masovnoj rekreaciji, te percepciji tjelesne i zdravstvene  kulture kao sredstvo za društvenu integraciju i povezivanje. Današnji stavovi više su usmjereni na osobnu dobrobit i uživanje u tjelesnoj aktivnosti, uz naglasak na raznolikost sportskih interesa i pristupa. Također, tjelesna i zdravstvena kultura danas se percipira kao sastavni dio kvalitetnog života te se promiče kao važan element javnog zdravstva. Povećana svijest o važnosti tjelesne aktivnosti za prevenciju bolesti i održavanje mentalnog zdravlja.

Domaćin obljetničkog događaja bio je Kineziološki fakultet čiji je dekan, prof. dr. sc. Mario Baić izjavio: „Drago mi je Kineziološki fakultet partner ovog projekta. Važno je da svi zajedno budemo uključeni kada je u pitanju zdravlje studenata. Stanje nije dobro, naše žene i muškarci u prosjeku su najdeblji po europskim zdravstvenim statistikama stoga je izuzetno važno u mlađoj dobi pružiti sva znanja potrebna da što bolje preveniraju sve zdravstvene tegobe i ostale negativne posljedice neaktivnosti.“

Na Okruglom stolu sudjelovali su; prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., nacionalna kontakt osoba pri Svjetskoj zdravstvenoj asocijaciji i Europskoj komisiji za promicanje tjelesne aktivnosti, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Martina Jeričević, načelnica Sektora za potporu sustavu sporta i zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje u Ministarstvu turizma i sporta, prof. dr. sc. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta, doc. dr. sc. Marinko Artuković, prim. dr. med. spec., voditelj Službe za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata pri HZJZ, prof. dr. sc. Josip Burušić, posebni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja za cjelodnevnu školu te Kristina Singer, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje. Obrađene su goruće teme kao što su tjelesna aktivnost i zdravlje studenata, važnost i način edukacije studenata za cjeloživotnom tjelesnom aktivnosti, položaj i vrednovanje predmeta TZK u sustavu visokog obrazovanja, uloga nastavnika TZK u sveučilišnom sportu, sportska infrastruktura te važnost i poticanje dualne karijere studenata sportaša. Sudionici okruglog stola pohvalili su eksperimentalni program Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem je, između ostalog, značajna pažnja posvećena tjelesnom vježbanju djece i njihovoj prehrani.