Ovo su jasni znakovi bolesti suhog oka, koja pogađa između 5% i 50% svjetske populacije, ovisno o dobi, spolu, etničkoj pripadnosti i drugim čimbenicima. Ovo stanje može proizaći iz više uzroka, ali način života igra važnu ulogu. Upotreba zaslona – i pretjerana uporaba – jedan je od vodećih čimbenika rizika.

Manje trepćemo kada gledamo u računala, telefone i tablete, a kada to radimo, naše treptanje je često nepotpuno, što znači da se oko ne zatvori u potpunosti. Zasloni su također izvor projicirane svjetlosti koja podiže temperaturu površine oka i povećava isparavanje suza.

Na Sveučilištu Santiago de Compostela, u Španjolskoj, proveldena je studija na sveučilišnim studentima koji su imali hibridnu nastavu tijekom pandemije COVID-a: 50% njihove nastave bilo je osobno, a 50% online. Prema podacima koji su prikupljeni, povećano vrijeme ispred ekrana bilo je povezano s ozbiljnijim simptomima suhog oka. Oni koji su koristili ekrane duže vrijeme izvan nastave (preko 8 sati dnevno) pokazali su akutnije simptome.

Iako je u određenim poslovima nemoguće smanjiti vrijeme ispred ekrana, iritaciju i probleme može se smanjiti slijedeći određene preporuke. Osnovno razumijevanje problema također može pomoći kod brigr za oči.

Površinu oka čine kapci, suzni film (očna tekućina), rožnica i konjunktiva. Zdravlje ovih tkiva povezano je s funkcioniranjem oka. Ako je bilo koji od njih zahvaćen, može doći do iritacije oka.

Suzni film se sastoji od dva sloja. Donji sloj se sastoji od proteina i vode, a gornji od ulja. Vodeni sloj je odgovoran za održavanje oka hidriranim, dok ulje sprječava prebrzo isparavanje. Problemi s bilo kojim slojem mogu uzrokovati neravnoteže, sprječavajući njihovu ravnomjernu raspodjelu i dovodeći do iritacije.

Kapci su ono što održava suzni film ravnomjerno raspoređenim i pruža zaštitu. Rjeđe treptanje – što činimo kada gledamo u ekran – sprječava da se ovaj sloj pravilno rasporedi po površini oka.

Prvo i najvažnije, često nema razloga za paniku: ako se pojave određeni simptomi suhih očiju ne znači nužno da je prisutna i bolest suhog oka. Osim prijavljenih simptoma, kod bolesti suhog oka, pacijenti također moraju pokazivati ​​znakove oštećenja površine oka.

Postoje određeni znakovi na koje treba obratiti pozornost. To uključuje osjećaj suhoće, svrbeža, žarenja, iritacije ili suzenja očiju. Istraživači su otkrili da je najčešći simptom nakon dužeg korištenja ekrana iritacija.

Kako smanjiti iritaciju i izbjeći bolest suhog oka

Poduzimanjem mjera opreza mogu se osigurati da zasloni rade s nama, a ne protiv nas.

• Visina zaslona: Uvijek je najbolje držati zaslone ispod razine očiju. Na ovaj način kapci se ne moraju previše otvarati, što znači da je manje površine oka izloženo dulje vrijeme.
• Položaj zaslona i osvjetljenje: treba izbjegavati svjetlost koja se odbija od ekrana, bilo od svjetiljke ili od prozora. Pretjerano svjetlo tjera nas da se jače koncentriramo, a samim time i da manje trepćemo. To se može riješiti korištenjem antirefleksnih filtara.
• Razdoblja odmora: odmor je najbolji prijatelj očiju. Uobičajeno pravilo je pravilo 20-20-20. Za svakih 20 minuta rada, gledajte u nešto udaljeno 20 stopa (oko 6 metara) 20 sekundi. Dokazano je da ovo smanjuje simptome suhoće očiju, budući da gledanje u stranu od ekrana uspostavlja normalnu brzinu treptanja.
• Uvjeti okoline: niska vlažnost, visoke temperature, strujanje zraka iz otvorenih prozora ili klima uređaja, duhanski dim i pretjerani osvježivači zraka mogu biti loši za zdravlje očiju.
• Hidratacija očiju: Kapi za oči mogu biti najbolja opcija tijekom posebno intenzivnih radnih dana. Treba izbjegavati slane otopine jer njihov sastav nije isti kao suzni film. Nedostaju im ulja i proteini i mogli bi destabilizirati ovaj sloj. Najbolja opcija su jednokratne umjetne suze koje ne sadrže konzervanse i ne oštećuju oko.

Prevalencija ekrana u našem društvu znači da su simptomi bolesti suhog oka uobičajeni. Međutim, ako se s tim problemom suočimo poduzimanjem pravih koraka, to ne mora utjecati na kvalitetu našeg života.