Starija dob, genetski čimbenici i čimbenici okoliša, poput pušenja, povezani su s razvojem AMD-a. AMD se javlja kada se izvanstanične naslage nakupljaju u  mrežnici, što u konačnici dovodi do degeneracije fotoreceptora i gubitka središnjeg vida. Kasne faze AMD-a karakteriziraju atrofija vanjske retine, nazvana geografska atrofija, ili neovaskularizacija povezana sa subretinalnim i/ili intraretinalnim izlučivanjem, nazvana eksudativni neovaskularni AMD. Godišnja incidencija AMD-a kreće se od 0,3 na 1000 u osoba u dobi od 55 do 59 godina do 36,7 na 1000 u osoba u dobi od 90 godina ili starijih. Procijenjena nasljednost kasnog stadija AMD-a je približno 71% (95% CI, 18%-88%).

Dugoročne prospektivne kohortne studije pokazuju znatno veću incidenciju AMD-a kod ljudi koji puše više od 20 cigareta dnevno u usporedbi s ljudima koji nikad nisu pušili. AMD se prvenstveno dijagnosticira kliničkim pregledom koji uključuje posebnu leću koja fokusira svjetlo procjepne svjetiljke kroz zjenicu.

Eksudativni neovaskularni AMD najbolje se identificira pomoću angiografije i optičke koherentne tomografije. Pojedinci s AMD-om koji uzimaju dodatke prehrani koji se sastoje od visokih doza vitamina C, vitamina E, karotenoida i cinka imaju 20% vjerojatnosti da napreduju u kasni stadij AMD-a nakon 5 godina u odnosu na 28% vjerojatnosti za one koji uzimaju placebo.

Kod eksudativnog neovaskularnog AMD-a, 94,6% pacijenata koji primaju mjesečne intravitrealne injekcije antivaskularnog endotelnog faktora rasta (anti-VEGF) doživjelo je gubitak vidne oštrine manji od 15 slova nakon 12 mjeseci u usporedbi sa 62,2% koji su primali placebo.

Predviđa se da će prevalencija AMD-a porasti diljem svijeta na 288 milijuna pojedinaca do 2040. Intravitrealno primijenjeno anti-VEGF liječenje prva je linija terapije za eksudativni neovaskularni AMD.