Najčešća asocijacija na spomen suza je plakanje, no na sreću njihova funkcija nije samo iskazivanje emocija, nego su vrlo važne kao zaštitni aparat oka. Prvi kontakt između vanjske okoline i oka je suzni film. On sprječava isušivanje spojnice i rožnice pod utjecajem zraka, te omogućuje održavanje prozirnosti rožnice i sudjeluje u kvaliteti vidne oštrine. Vrlo učinkovito štiti oko od sitnih čestica prašine. Ulaskom stranog tijela u oko aktivira se suzni aparat, pojačava se lučenje suza, te suze odmah ispiru strano tijelo, ukoliko nije zabijeno u rožnicu ili spojnicu. Suzni aparat ima i veliku ulogu u zaštiti od bakterijskih i virusnih infekcija. Glavna suzna žlijezda nalazi se na gornjoj vjeđi prema vanjskom očnom kutu. Nakon lučenja suze oblažu rožnicu i teku prema otvorima suznih kanalića koji se nalaze u unutrašnjem očnom kutu. Za pravilnu raspodjelu suznog filma i otjecanje suza važnu ulogu imaju vjeđe i mehanizam treptanja. Normalni broj treptaja je oko 20 puta u jednoj minuti. Uz glavnu suznu žlijezdu postoji i nekoliko dodatnih suznih žlijezda, te Meibomove žljezde koje su značajne za funkciju lipidnog sloja.

Od čega se sastoji suzni film?

Suzni film se sastoji iz tri sloja: Mucinozni sloj je najtanji, nalazi se odmah uz rožnicu. Odgovoran je za ravnomjernu raspodjelu suza na rožnici. Vodeni sloj je srednji i najdeblji, njegovo stanjenje najodgovornije je za pojavu simptoma suhog oka. Lipidni sloj je u kontaktu s vanjskom okolinom, odnosno zrakom i sprječava pojačano isparavanje suza u okolinu. Poremećaji suznog filma i sindrom suhog oka ne javljaju se samo starijoj životnoj dobi, nego se danas takvi simptomi mogu susresti u gotovo svim dobnim skupinama.

Simptomi kod osoba sa suhim okom

Najčešći simptomi kod osoba sa suhim okom jesu: nedostatak suza, žuljanje i peckanje u očima, osjećaj stranog tijela, crvenilo, zamagljen vid, osjetljivost na svjetlost, teške vjeđe i teško otvaranje očiju.

Najčešći simptomi kod osoba sa suhim okom jesu: nedostatak suza, žuljanje i peckanje u očima, osjećaj stranog tijela, crvenilo, zamagljen vid, osjetljivost na svjetlost, teške vjeđe i teško otvaranje očiju. Na oftalmološkom pregledu može se brzo i jednostavno utvrditi nedostatak suza pregledom na biomikroskopu. Sumnja na suho oko može se potvrditi s nekoliko testova, kojima se određuje kvantiteta i kvaliteta suza. Vrlo često jedini razlog dolaska oftalmologu jest pojačano suzenje očiju, Kad liječnik nakon pregleda priopći pacijentu da se radi o sindromu suhog oka nastaje prilična nevjerica kod pacijenta. Oni obično tada izjavljuju: "Ali doktore, meni oko jako suzi, suze mi cure ja ne stignem brisati." To je jedna od mogućih pojava kod pacijenata sa sindromom suhog oka. Nakon nekog vremena iritacije i žuljanja dolazi do pojačanog refleksnog lučenja suza. Suzni film oblaže rožnicu, a suze teku prema suznim kanalićima, kojima se može izlučiti samo određenu količinu suza, tako da to pojačano lučenje ima vrlo slab utjecaj na ublažavanje simptoma. Zapravo se pretvara u gubitak jer se suzni film ne stabilizira niti ne podebljava nego suze nekontrolirano istječu i nedovoljno štite oko od isušivanja. Ciklus se ponavlja, suza ima i previše ali one ne obavljaju svoju funkciju kako bi trebalo. Drugi oblik sindrom suhog oka, kod kojeg testovi količine suza pokazuju normalan nalaz, nastaje radi poremećaja u lipidnom ili vanjskom sloju suznog filma, te dolazi do pojačanog isparavanja suza i oko se pojačano isušuje.

Što pridonosi pojavi suhog oka?

Jedan od razloga smetnji pri radu na računalu može biti pojava suhog oka, koja nastaje radi gubitka refleksa treptaja. Sadržaji na računalu toliko okupiraju pažnju da se izgubi refleks treptaja, i frekvencija treptaja postaje rjeđa, nego pri čitanju.

Tome može pridonijeti način života, odnosno sve duži boravak u okolini koja dovodi do pojačanog isušivanja zraka. U zimi su to prostori s centralnm grijanjem, a u ljetnom periodu pojačano sušenje zraka koje uzrokuju klima uređaji. Tako sve veći broj radno aktivnog stanovništva sve više vremena provodi u okolini sa suhim zrakom. Značajni simptomi suhog oka javljaju se i u različitim sustavnim bolestima koje mogu zahvatiti suznu žlijezdu i smanjiti produkciju suza, kao što su primjercie limfom, sarkoidoza, amiloidoza, HIV-infekcija. Korištenje nekih lijekova poput antikolinergika, antidepresiva, beta blokatora može uzrokovati simptome suhog oka, te lokalna primjena anestetskih kapi u oko, čime se prekida refleksno lučenje suza. Operacije na rožnici kao LASIK (lasersko skidanje dioptrije) i fotorefraktivna keratektomija mogu dovesti do smanjenja rožnične osjetljivosti, stupnja treptanja i suhog oka. Posebnu skupinu čine sustavne bolesti kod kojih se osim suhog oka javlja i simptom suhih usta kao npr. Sjögrenov sindrom, reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematosus, poliarteritis, Wegenerova granulomatoza, skleroderma, dermatomiozitis i primarna bilijarna ciroza. U današnje vrijeme sve veći broj ljudi dosta vremena provodi za računalom, pa se kod tih osoba javljaju smetnje pri radu na računalu. Jedan od razloga smetnji pri radu na računalu može biti pojava suhog oka, koja nastaje radi gubitka refleksa treptaja. Sadržaji na računalu toliko okupiraju pažnju da se izgubi refleks treptaja, i frekvencija treptaja postaje rjeđa, nego pri čitanju. Osim toga treba paziti na položaj tijela i računala. Ekran računala nikako ne bi smio biti u razini očiju jer su onda oči pri pogledu jako otvorene i oko je jače izloženo sušenju. Stoga je potrebno predočnik smjestiti niže tako da je pogled usmjeren prema dolje, pa vjeđe prekrivaju gotovo 2/3 oka, čime je oko manje izloženo sušenju. Za nošenje kontaktnih leća, mekih ili tvrdih plinopropusnih, važna je uredna funkcija suznog filma, jer leća mora 'plivati' na suzama, odnosno mora biti pokretna. Osobe sa slabijom funkcijom suznog filma mogu nositi kontaktne leće kraće vrijeme uz uporabu kapljica za vlaženje oka. Oni s izrazito suhim okom nisu kandidati za nošenje kontaktnih leća.

Liječenje

U terapiji suhog oka s obzirom da se radi o sindromu postoji potreba individualnog pristupa svakom pacijentu. Danas je u uporabi više vrsta kapljica za ublažavanje simptoma suhog oka koje različito djeluju te je potrebno prilagoditi terapiju simptomima pacijenta i njihovim svakodnevnim aktivnostima. Neke kapljice, osim samog vlaženja oka, sadrže i dodatne komponente koje omogućuju da se one dulje zadržavaju u oku, neke imaju i osmoprotektivni učinak. Kod posebno osjetljivih očiju, potrebno je obratiti pozornost na sadržaj konzervansa u preparatu. Osim kapljica za dulje djelovanje koristi se i više vrsta gelova za oči koji se duže zadržavaju na površini oka. Postoji mogućnost, kod izrazito suhog oka, trajnog ili privremenog zatvaranja suznih kanalića tako da se više suza zadržava na oku. Kako bi se održala uredna funkcija Meibomovih žlijezda, potrebna je redovita higijena vjeđa, njihova masaža i uporaba toplih obloga od gaze. Posebnu pozornost treba obratiti na treptanje. Ako se smanji refleksno treptanje, posebice kod rada na računalu i kod nositelja kontaktnih leća, valja samostalno brinuti i sama osoba svjesno trepnuti nekoliko puta, i tako omogućiti pravilniju raspodjelu i tok suza. Svi pripravci za vlaženje oka mogu se kupiti bez liječničkog recepta no uputno je prije obaviti oftalmološki pregled.