Za ovu longitudinalnu analizu istraživači su koristili neuropsihološke podatke pojedinaca u dobi od 50 godina i starijih koji su sudjelovali u studiji PROTECT u Ujedinjenom Kraljevstvu. Podaci su prikupljeni od istih sudionika prije pandemije COVID-19 (1. ožujka 2019. – 29. veljače 2020.) te tijekom njezine prve (1. ožujka 2020. – 28. veljače 2021.) i druge (1. ožujka 2021. – 28. veljače, 2022) godine. Uspoređena je kognicija kroz tri vremenska razdoblja. Analize podskupina provedene su kod ljudi s blagim kognitivnim oštećenjem i kod ljudi koji su prijavili da su preboljeli COVID-19, a eksplorativna regresijska analiza identificirala je čimbenike povezane s promjenama u kognitivnim sposobnostima.

Podaci prije pandemije obuhvatili su 3142 osoba, od kojih su 1696 (54%) bile žene i 1446 (46%) muškarci, prosječne dobi 67,5 godina (SD 9,6, raspon 50– 96). Značajno pogoršanje izvršne funkcije i radnog pamćenja primijećeno je u prvoj godini pandemije u cijeloj kohorti (veličina učinka 0,15 [95% CI 0,12–0,17] za izvršnu funkciju i 0,51 [0,49 –0,53] za radnu memoriju), u osoba s blagim kognitivnim oštećenjem (0,13 [0,07–0,20] i 0,40 [0,36–0,47]) i u osoba koje su preboljele COVID-19 (0,24 [0,16–0,31] i 0,46 [0,39–0,53]). Pogoršanje radnog pamćenja održano je u cijeloj kohorti u drugoj godini pandemije (0,47; 0,44–0,49).

Regresijska analiza pokazala je da je kognitivni pad bio značajno povezan sa smanjenom tjelovježbom (p=0·0049; izvršna funkcija) i povećanom konzumacijom alkohola (p=0·049; radna memorija) u cijeloj kohorti, kao i depresijom (p=0,011; radna memorija) kod osoba koje su preboljele COVID-19 i usamljenošću (p=0,0038; radna memorija) kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem. U drugoj godini pandemije smanjena tjelovježba nastavila je utjecati na izvršnu funkciju u cijeloj kohorti, a održala se povezanost između pogoršanja radnog pamćenja i povećane upotrebe alkohola (p=0,0040), usamljenosti (p=0,042) i depresija (p=0,014) u onih s blagim kognitivnim oštećenjem i smanjeno vježbanje (p=0,0029), usamljenost (p=0,031) i depresija (p=0,036) u onih koji su preboljeli infekciju COVID-19.

Pandemija COVID-19 je rezultirala značajnim pogoršanjem kognitivnih sposobnosti kod starijih osoba, što je povezano s promjenama poznatih čimbenika rizika od demencije. Trajno opadanje kognitivnih sposobnosti naglašava potrebu za javnozdravstvenim intervencijama za ublažavanje rizika od demencije - posebno kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, kod kojih razvoj demencije unutar 5 godina predstavlja znatan rizik. Treba razmotriti dugoročnu intervenciju za osobe koje su preboljele infekciju COVID-19 kako bi se održalo kognitivno zdravlje.