Serotonin je neurotransmiter koji ima mnoge funkcije u tijelu. Aktivni je sastojak najčešće propisivanih antidepresiva — selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI), koji uključuju sertralin, fluoksetin, paroksetin, citalopram i citalopram.

Serotonin se naširoko proučava zbog svojih učinaka na mozak ― regulira razmjenu poruka između neurona, utječući na san, raspoloženje i pamćenje. Prisutan je u crijevima, nalazi se u stanicama duž gastrointestinalnog trakta i apsorbiraju ga krvne pločice. Serotonin u crijevima, poznat kao cirkulirajući serotonin, odgovoran je za mnoštvo drugih funkcija, uključujući regulaciju protoka krvi, tjelesnu temperaturu i probavu.

Niske razine serotonina mogle bi rezultirati brojnim naizgled nepovezanim simptomima, kao u slučaju dugotrajnog COVID-a, kažu stručnjaci. Stanje pogađa oko 7% Amerikanaca i povezano je sa širokim spektrom zdravstvenih problema, uključujući umor, otežano disanje, neurološke simptome, bolove u zglobovima, krvne ugruške, lupanje srca i probavne probleme. Dugotrajni COVID teško je liječiti jer istraživači nisu uspjeli odrediti temeljne mehanizme koji uzrokuju produljenu bolest nakon infekcije SARS-CoV-2.

Ova studija objavljena u časopisu Cell, otkrila je niže razine serotonina kod dugotrajnih pacijenata s COVID-om u usporedbi s pacijentima kojima je dijagnosticiran akutni COVID-19, ali koji su se potpuno oporavili.

Istraživači su otkrili da su smanjenja serotonina uzrokovana niskom razinom cirkulirajućeg virusa SARS-CoV-2 koji je uzrokovao trajnu upalu, kao i nesposobnošću tijela da apsorbira triptofan, aminokiselinu koja je prethodnik serotonina. Pokazalo se da preaktivni krvni trombociti također igraju ulogu; služe kao primarno sredstvo za apsorpciju serotonina.

Ne postoji niti jedan faktor koji može objasniti cijeli dugi COVID. To je složena bolest uzrokovana nizom različitih mehanizama. Ipak, niske razine serotonina mogle bi biti važan dio slagalice.

Studija ne daje nikakve preporuke za liječenje, ali razumijevanje uloge serotonina u dugotrajnom COVID-u otvara vrata nizu novih ideja koje bi mogle postaviti temelje za klinička ispitivanja i utjecati na skrb za bolesnike sa dugim COVID-om.