Nisu svi infarkti miokarda uzrokovani aterosklerotskom bolesti. Postoje i drugi mehanizmi, primjerice oni vezani uz epikardijalne krvne žile, kao što je spontana disekcija koronarne arterije, iako nisu česti pa je njihova ponovna pojava manje vjerojatna. Uporaba reproducibilnog i pouzdanog oslikavanja omogućuje točnu klasifikaciju bolesnika kako bi im se odredili primjerena prognoza i praćenje nakon liječenja.

Spontana disekcija koronarnih arterija (SCAD) definira se kao odvajanje slojeva stijenke epikardijalne koronarne arterije zbog intramuralnog krvarenja koje nije povezano s aterosklerozom, jatrogenim ozljedama ili traumom, a može dovesti do akutnog koronarnog sindroma (AKS), aritmija, kardiomiopatije i iznenadne srčane smrti. Intramuralno krvarenje (IMH) uzrokuje kompresiju lumena te posljedičnu ishemiju distalnog miokarda; IMH može nastati zbog disrupcije intimalnoga sloja kao početne promjene ili zbog puknuća vase vasorum.

Konvencionalna koronarna angiografija dijagnostička je metoda prvog izbora, no primjena intravaskularnog oslikavanja kao što je intravaskularni ultrazvuk (IVUS) ili optička koherencijska tomografija (OCT) te pokatkad i koronarne kompjutorizirane tomografske angiografije (CCTA) također omogućuje preciznu dijagnozu i razvoj strategije praćenja. Najčešće se preferira konzervativno liječenje, dok god nisu prisutne ishemija ili hemodinamska nestabilnost. Ponavljajuća spontana disekcija koronarnih arterija (R-SCAD) rijedak je klinički entitet, no pravodobno prepoznavanje od velike je epidemiološke i terapijske važnosti.

U ovom radu objavljenom u časopisu Cardiologia Croatica, predstavljen je slučaj 48-godišnje bolesnice s infarktom miokarda uzrokovanim spontanim disekcijom i ponovnom pojavom bolesti zbog njezina širenja u kasnijemu stadiju.