Bolesti srca i krvnih žila ili kardiovaskularne bolesti su vodeći uzroci smrti i invalidnosti širom svijeta te zbog njih svake godine umire preko 17,5 milijuna ljudi. Visoki je udio ovih bolesti u pobolu radnoaktivne populacije te su od visokog javnozdravstvenog značaja jer su među najčešćim uzrocima radne nesposobnosti, smanjenja produktivnosti i kvalitete života. Najčešće kardiovaskularne bolesti su ishemijska koronarna bolest srca (npr. infarkt srca) i cerebrovaskularna bolest (npr. moždani inzult). Ishemijska koronarna bolest srca je karakterizirana većim ili manjim aterosklerotskim plakovima (naslagama) i suženjima unutar srčanih (koronarnih) arterija koji dovode do smanjenja ili potpunog prekida dotoka krvi u pojedine dijelove srčanog mišića. Mehanizam ishemijske koronarne bolesti srca je poznat više od stoljeća pri čemu aterosklerotski plak sužava lumen arterije te tako ne dolazi dovoljno krvi do srčanog mišića i uzrokuje ishemiju tj. anginu pektoris. Međutim, nova istraživanja sada pokazuju da je neobstruktivna (neaterosklerotska) koronarna bolest srca vodeći uzrok ishemije i angine pektoris. Bolesnici unutar ovog fenotipa označeni su kao da imaju anginu pektoris bez aterosklerotskih promjena (ANOCA).

Angina s neobstruktivnim koronarnim arterijama (ANOCA) sve se više prepoznaje i dijagnosticira te prema novim istraživanjima zahvaća gotovo polovicu pacijenata koji se podvrgavaju invazivnoj koronarografiji zbog sumnje na ishemijsku bolest srca. Ova radna dijagnoza obuhvaća koronarnu mikrovaskularnu disfunkciju, mikrovaskularni i epikardijalni spazam i druge koronarne abnormalnosti koje se većinom ne mogu dijagnosticirati konvencionalnom koronarografijom. Pacijenti s ANOCA-om često se suočavaju s recidivirajućim simptomima bolova u prsima i ponavljanim nalazima uredne koronarografije prije nego što se postavi točna dijagnoza. S obzirom na ponavljajuće bolove u prsima bez jasno postavljene dijagnoze, pacijenti s ANOCA-om često znaju razviti tjeskobu i depresiju. Napredak u znanstvenim spoznajama i dijagnostičkom testiranju sada omogućuje rutinsku procjenu ANOCA-e u laboratoriju za kateterizaciju srca. Nakon dijagnostičke koronarografije dodatno se može napraviti procjena rezerve koronarnog protoka i otpor mikrocirkulacije te testiranje koronarnog vazospazma (test koronarne mikrocirkulacije i vazospazma). Pojednostavljeno, ukoliko krv ne može doći do srčanog mišića zbog prevelikog otpora malih krvnih žila na srcu govorimo o bolesti koronarne mikrocirkulacije, a ukoliko dolazi do prolaznog suženja koronarne arterije govorimo o vazospazmu što se danas ovim testom može dijagnosticirati.

Test koronarne mikrocirkulacije i vazospazma prvi put u KBC-u Split je napravio dr. sc. Domagoj Marković s timom u kojemu su bili doc. sc. Jakša Zanchi, voditelj Odjela intervencijske kardiologije KBC-a Split, dr. med. Hrvoje Jurin, proktor te interventni kardiološki inžinjeri i medicinske sestre. Dr. sc. Domagoj Marković je proceduru naučio dok je radio s eminentnim stručnjacima iz područja interventne kardiologije u Sveučilišnoj bolnici u Zurichu, Švicarska te je potrebno znanje i iskustvo za provedbu ove procedure prenio u KBC Split. Dr. med. Hrvoje Jurin je interventni kardiolog iz KBC-a Zagreb koji ima veliko iskustvo u testiranju koronarne mikrocirkulacije i vazospazma u Hrvatskoj te je zbog započimanja nove procedure u KBC-u Split pozvan kao proktor.

Test vazoreaktivnosti i vazospazma se najčešće radi preko radijalne arterije u ruci osim u iznimnim slučajevima kada to nije moguće onda se radi preko femoralne arterije u preponama. Test se najčešće radi kod pacijenata koji imaju bolove u prsima (anginu pektoris), a pregledani su kod više liječnika i ne zna se još uzrok niti liječenje te kod pacijenata koji su preboljeli infarkt miokarda, ali i dalje imaju bol u prsima. Za prvu proceduru su pozvana tri pacijenta koji su već duže godina obrađivani kod kardiologa i neurologa zbog bolova u prsima, a s nepostavljenom dijagnozom unatoč svim pregledima. Isto tako, napravljeno im je bilo nekoliko koronarografija, ali se konačna dijagnoza nije mogla postaviti. Test koronarne mikrocirkulacije i vazospazma je bio pozitivan kod sva tri pacijenta te se nakon dugog niza godina postavila dijagnoza i započelo liječenje. Sve tri operacije su uspješno prošle te su pacijenti odmah idući dan otpušteni uz odgovarajuću terapiju. KBC Split je druga ustanova u Republici Hrvatskoj nakon KBC-a Zagreb gdje se od sada redovito provodi ovo testiranje i specijalizirano liječenje.