Zbog učestalosti, lakog širenja, sklonosti komplikacijama (pneumonija, miozitis, encefalitis i ostale) i mogućeg smrtnog ishoda, influenca predstavlja velik javnozdravstveni problem.

Cilj: Ispitati postoji li povezanost dobi s razvojem komplikacija i težinom kliničke slike e (iskazana kliničkim i laboratorijskim pokazateljima), postoji li povezanost razvoja komplikacija s komorbiditetom i težinom kliničke slike (iskazana kliničkim i laboratorijskim pokazateljima), ispitati postoje li prediktori koji utječu na vjerojatnost pojave komplikacija i negativnog ishoda u hospitaliziranih bolesnika s influencom, te ispitati koja je zastupljenost bolesnika s gripom u ukupnom broju hospitaliziranih infektoloških bolesnika u promatranom razdoblju.

Ispitanici i metode: Istraživanjem su obuhvaćeni svi hospitalizirani bolesnici s klinički i/ili laboratorijski dokazanom gripom u Klinici za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek u razdoblju od prosinca 2018. do travnja 2019. godine. Istraživanje je provedeno nad 128 ispitanika. Iz povijesti bolesti prikupljeni su i analizirani klinički, demografski, mikrobiološki, radiološki, biokemijski i hematološki podatci.

Rezultati: Istraživanjem koje je provedeno, pokazano je kako je starija životna dob povezana s težim oblikom kliničke slike gripe i kompliciranim tijekom bolesti. Kao prediktor negativnog ishoda korisnom se pokazala urea s vrijednosti većom od 9,2 mmol/L te dob veća od 78 godina, a kao prediktori prisutnosti pneumonije, ženski spol i CRP uz točku razlučivanja veću od 128,9 mg/L. Komplikacije su općenito češće u bolesnika s duljim kliničkim tijekom bolesti i višim vrijednostima upalnih pokazatelja pri prijamu na bolničko liječenje.

Zaključak: Rezultati provedenog istraživanja upućuju na nedvojbenu težinu kliničke slike, razinu laboratorijskih poremećaja, pojavu komplikacija te utjecaj dobi i komorbiditeta u bolesnika s gripom. Za konačno definiranje specifičnih ranih prediktora težine kliničke slike, u svrhu pravovremenog i učinkovitog liječenja te povoljnijeg ishoda bolesti, potrebno je daljnje sustavno praćenje bolesnika i prospektivne studije.

Luka Švitek, Dario Sabadi, Ilija Rubil, Mario Duvnjak, Dubravka Lišnjić