Apneja za vrijeme spavanja nedovoljno se dijagnosticira jer pacijenti podcjenjuju najčešće simptome, poput pretjerane pospanosti tijekom dana ili hrkanja. Ljudi ne dolaze liječniku i žaleći se na ove simptome.

Zauzeti liječnički rasporedi i ograničeno vrijeme pregleda često dovode do usredotočenosti na simptome koje prijavljuju pacijenti, a nedovoljno se pažnje posvećuje kvaliteti sna. Rizici povezani s OSA-om, često se podcjenjuju jer nije izravno povezana sa smrtnošću, unatoč jasnoj povezanosti s kardiovaskularnim rizicima. Fragmentacija sna i pospanost tijekom dana mogu dovesti do nesreća na radnom mjestu i u prometu.

Identificiranje i prepoznavanje čimbenika rizika može olakšati sumnju na OSA tijekom evaluacije bolesnika. Ti čimbenici mogu biti strukturalni (npr. kraniofacijalne anomalije i anomalije gornjih dišnih putova) i nestrukturalni (npr. pušenje, korištenje alkohola ili konzumacija sedativa). Muškarci su izloženi većem riziku, kao i žene u postmenopauzi. Određena medicinska stanja, kao što su hipotireoza, akromegalija, amiloidoza, Cushingov sindrom i Downov sindrom, također su povezana s OSA-om. Sveobuhvatan fizikalni pregled može ukazati na dodatne čimbenike rizika kao što su ​​pretilost, opseg vrata, Mallampatijev rezultat te nazalne i faringealne probleme.

Kod postavljanja dijagnoze OSA-a vrijedan alat su i upitnici. STOP upitnik sastoji se od četiri ključna pitanja:

1. Hrčete li glasno (glasnije od razgovora ili dovoljno glasno da vas se čuje kroz zatvorena vrata)?
2. Osjećate li se često umorno ili pospano tijekom dana?
3. Je li netko primjetio da prestajete disati tijekom sna?
4. Imate li ili se liječite od visokog krvnog tlaka?

Epworthova ljestvica pospanosti, koju sami primjenjuju, također je korisna: pacijenti ocjenjuju vjerojatnost da će zaspati u različitim dnevnim situacijama. Ovi se upitnici mogu neprimjetno integrirati u rutinske preglede pacijenata.

Bolesnici s rezistentnom hipertenzijom, plućnom hipertenzijom i rekurentnom fibrilacijom atrija nakon kardioverzije/ablacije trebaju imati prioritet za dijagnostičko testiranje na OSA. Pacijente s drugim stanjima, poput bolesti koronarnih arterija ili cerebrovaskularne bolesti, također treba uputiti u centar za spavanje ako se sumnja na OSA na temelju sveobuhvatne procjene sna. OSA je također povezana s dijabetesom tipa 2, metaboličkim sindromom i astmom.

Dijagnosticiranje OSA obično se oslanja na noćnu polisomnografiju u specijaliziranim klinikama za spavanje, što je često povezano s dugim listama čekanja. Istraživači aktivno rade na inovativnim senzorima i digitalnim rješenjima za testiranje spavanja kod kuće. Nove tehnologije mogle bi omogućiti provođenje dijagnostičkih testova spavanja kod kuće, uz dodatnu prednost snimanja više noći kako bi se prevladali varijabilnosti indeksa apneje i hipopneje iz noći u noć.