Još 1999. godine je Generalna skupština Ujedinjenih naroda prihvatila preporuku World Conference of Ministers of Youth (održana je u Lisabonu, 8. – 12. kolovoza 1998. godine) da se 12. kolovoza proglasi Međunarodnim danom mladih (A/RES/54/120). Od tada su prošla dva desetljeća, a pitanje mladih je i dalje od goruće važnosti.

Geslo ovogodišnjeg međunarodnog dana mladih glasi: Green skills za mlade prema održivom svijetu. U tom geslu jasno se naglašava važnost održivosti u današnjem modernom i globaliziranom svijetu. Ujedinjeni narodi su u Agendi za održivi razvoj do 2030. godine sa 17 ciljeva (engl. Sustainable Development Goals) jasno prikazali sliku svijeta koja odražava važnost ljudskih prava i vrijednosti.

Svi ti ciljevi važni su i za mlade, a oni su redom:

• svijet bez siromaštva,
• svijet bez gladi,
• zdravlje i blagostanje,
• kvalitetno obrazovanje,
• ravnopravnost spolova,
• čista voda i sanitarni uvjeti,
• pristupačna i čista energija,
• dostojanstven rad i gospodarski rast, industrija, inovacije i infrastruktura,
• smanjenje nejednakosti,
• održivi gradovi i zajednice,
• odgovorna potrošnja i proizvodnja,
• odgovor na klimatske promjene,
• očuvanje vodenog svijeta,
• očuvanje života na zemlji,
• mir, pravda i snažne institucije te
• partnerstvom do ciljeva.

Još jedna od poruka koju UN šalje mladima povodom njihovog dana jest ona koja se odnosi na to kako su mladi ljudi otporni, snalažljivi i pokretači promjena. Oni imaju brojne resurse i snažne strane. Vrijeme je da prepoznamo kako su optimizam, inovativna rješenja i spremnost za suočavanje s nedaćama resursi kojima mladi ljudi mogu mijenjati svijet. S tom se porukom slažemo u potpunosti, no jednako želimo naglasiti kako su mladi istovremeno i u razdoblju koje je za njih i stresno i u kojemu mogu iskusiti neke poteškoće vezane uz vlastito mentalno zdravlje. Tome u prilog idu i podaci UN-a koji govore kako:

• 1/5 svjetske populacije čine mladi u dobi od 14 do 24 godine, a od 85 do 90% mladih živi u zemljama s niskim prihodima (Fisher i Cabral de Mello, 2011.; Sawyer i drugi, 2012.)
• u zemljama s visokim dohotkom, procjenjuje se da oko 5% stanovništva ima problema s mentalnim zdravljem
• oko 20% mladih (na globalnoj razini) svake godine doživljava poteškoće s mentalnim zdravljem (Patel, Flisher i sur., 2007.; Fond Ujedinjenih naroda za djecu, 2012.)
• mladi ljudi su u većem riziku od niza poteškoća mentalnog zdravlja dok se nalaze u tranziciji iz djetinjstva u odraslu dob (Kessler i sur., 2005.).

S obzirom na dostupne podatke uviđamo kako su mladi ranjiva skupina u društvu koja treba našu zaštitu i brigu. Poseban naglasak u brizi o mladima bismo voljeli staviti i na očuvanje mentalnog zdravlja mladih, kao i prevenciju ovisnosti. Ovisnosti značajno narušavaju živote i utječu na budućnost. U interakciji s novim i nepoznatim važno je postaviti jasne granice i znati reći ne aktivnostima koje štete. Zajedničkim snagama možemo stvoriti okolinu u kojoj se svi osjećamo sigurno, podržano i osnaženo.

Preporuka UN-a relevantna za područje mentalnog zdravlja kaže kako je ključan javnozdravstveni pristup prevenciji poremećaja ponašanja i mentalnog zdravlja. Mi, kao Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, svojim glavnim aktivnostima pružamo skup usluga kojima ispunjavamo prethodno navedenu preporuku. U naše centre za mentalno zdravlje na više lokacija u Zagrebu možete doći besplatno i bez liječničke uputnice te dobiti kvalitetnu skrb, a u koju su uključeni profesionalci s polja mentalnog zdravlja (psiholozi, psihijatri, socijalni radnici, socijalni pedagozi, medicinski tehničari). Tu smo za Vas.

Važno nam je istaknuti kako mladi nedvojbeno ostaju jedna od naših najvećih nada u postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG), osiguravajući pritom da nitko ne bude zaboravljen. Oni nose promjene za bolji svijet u budućnosti, ali i lakše i ugodnije sada. Jedan od primjera ugodnijeg sada nalazi se u suradnji starijih i mlađih generacija kada su u pitanju nove tehnologije i njihov brz razvitak. Zanimljivo je primijetiti kako se u prošlosti većinom vodilo paradigmom koja nalaže kako se mladi obogaćuju životnim iskustvom i mudrosti koju im ostavljaju starije generacije, pritom učeći mnogo toga u tom jednosmjernom procesu, dok se danas stvari mijenjaju tolikom brzinom da je gotovo nemoguće ostati u toku bez pomoći i znanja te bogatih tehnoloških iskustava mladih. Starije generacije sada neophodno trebaju iskustvo mlađih generacija u ophođenju s tehnologijama i novinama koje u brzo rastućem razvoju tehnologije bivaju gotovo svakodnevne. U tome se dosta jasno nazire ljepota koju mladi donose svijetu svojim novim vještinama i sposobnostima.

Za kraj... voljeli bismo poručiti mladima u RH:

Dragi mladi,

vjerujemo kako je kompleksno živjeti u današnjem svijetu prepunom izazova i raznoraznih obeshrabrujućih događaja, no isto tako vjerujemo u vaše sposobnosti, vašu snagu i volju da budete promjena koju želite vidjeti.

Ovim putem podsjećamo vas kako je vaše mentalno zdravlje, kao sastavni dio zdravlja, prioritet kako biste mogli neometano i sa puno vještina koje naučite savladati sve izazove koji vam se nađu na putu. Mi vjerujemo u vas. A bolji svijet nije negdje u dalekoj budućnosti - on se nalazi u vama i krojen je vašim postupcima.

Vaši Mentalisti

Izvori:

1. Sustainable Development Goals kick off with start of new year. https://www.un.org/sustainabledevelopment/blog/2015/12/sustainable-development-goals-kick-off-with-start-of-new-year/# [2023-08-10]
2. Bradshaw, C., Nguyen, A., Kane, J. C. i Bass, J. (2014). Mental health matters: social inclusion of youth with mental health conditions. New York: United Nations Department of Economic and Social Affairs (UNDESA).

Daniel Milošević, mag. psych., Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti