Kako mozak kontrolira svijest?
Neuroznanstvenici su po prvi put primijetili kako se strukture duboko u mozgu aktiviraju kada mozak postane svjestan vlastitih misli, što je poznato kao svjesna percepcija.
Neuroznanstvenici su po prvi put primijetili kako se strukture duboko u mozgu aktiviraju kada mozak postane svjestan vlastitih misli, što je poznato kao svjesna percepcija.
Smjernice sažimaju i procjenjuju danas dostupne dokaze o dijagnozi i liječenju sinkope kako bi pomogle liječnicima u odabiru dijagnostičkih postupaka i odgovarajućih načina liječenja pacijenata s navedenim stanjem. Namijenjene su prvenstveno liječnicima hitne medicinske službe, koji prvi dolaze u kontakt s bolesnicima s poremećajima stanja svijesti.
Prema jednom od mnogih različitih i neusklađenih pogleda na fenomen svijesti, ključna razlika između stanja mozga u kojima smo svjesni i onih u kojima nismo jest u tome što sva svjesna stanja uključuju elemente neke vrste pamćenja.
Opća anestezija i svijest pripadaju zagonetnim područjima neuroznanosti i neraskidivo su vezane. Točan mehanizam opće anestezije nije poznat.
Svijest predstavlja najkompleksniju moždanu funkciju, koja se može inicijalno definirana kao spoznaja o vlastitom postojanju i okruženju. Svijest se ugrubo sastoji od dvije komponentne: kvantitativne (budnost) i kvalitativne (svjesnosti, koja se odnosi na sadržaj svijest).
Kontradiktornim se čine nastojanja da, s jedne strane, nastojimo u što većoj mjeri razviti tehnološke sustave koji bi čovjeku omogućili ekspanziju njegovih kognitivnih potencijala, a da se, s druge strane, sve bržim razvojem tzv. „umjetne inteligencije“ kod ljudi stvara sve veći strah od njenog napretka.
Specifičnost ljudi u odnosu na druga živa bića jest u našoj svjesnosti svojega bivstvovanja u svijetu kao osoba s određenom prošlošću, specifičnim doživljajem sadašnjosti i različitim mogućnostima i očekivanjima od budućnosti.
Svijest, svjesno razmišljanje i samosvijest u čovjeka se razvijaju postepeno i dugotrajno, počevši od kasnog fetalnog razdoblja (stanje predsvijesti) do faze donošenja jednostavnih „strateških“ odluka i punog jastva nakon 6. godine života.
Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda HAZU organizira 16. 3. mini-simpozij pod naslovom: „ Neurobiologija, ontogeneza i evolucija svijesti i samosvijesti u čovjeka“ u Preporodnoj dvorani HAZU, Opatička 18 u Zagrebu. Mini simpozij je dio programa Tjedna mozga u Hrvatskoj, a npamominjemo da je ulaz slobodan.
