O korisnim učincima meda na zdravlje postoje bezbrojne zdravstvene tvrdnje. U tom tonu su i brojne narodne mudrosti o medu, kao što su: „med hrani i od mnogih bolesti brani“, „koga čuva medna apoteka ne treba mu drugog lijeka, „svakog dana jedi med pa ćeš biti mlad i kad budeš djed“, „med nam daje zdravlje, snagu i ljepotu – sve što je potrebno našem životu“, itd.

Sirovi med nije bolji od prerađenog meda u pogledu prehrane ili zdravstvenih prednosti. Istraživači su otkrili da prerada ne utječe na nutritivnu vrijednost meda niti na razinu antioksidansa.

Iako nije bogat izvor hranjivih tvari, neki ljudi med smatraju zdravom hranom i preporučuju ga kao komplementarnu terapiju za razna stanja. Postoji malo ili nimalo dokaza za mnoge uobičajene tvrdnje o medu, ali istraživanja podupiru neke od njih.

Sustavni pregled 23 klinička pokusa koji su proveli Gholami i suradnici i objavljen je 2022., pokazuje da med nema značajnih učinaka na profil lipida (Gholami, 2022). Drugi sustavni pregled s meta-analizom ispitao je učinke meda na kardiometaboličke rizične čimbenike. Autori su analizirali 18 kliničkih pokusa i našli skromne učinke meda, osobito meda od bagrema, meda od djeteline i neprerađenoga sirovog meda, na glikemijski nadzor i razinu lipida, kad se med konzumira u okviru zdravog načina prehrane (Ahmed, 2022).

Tvrdi se da med pomaže u mršavljenju; Međutim, koliko zasad znamo, to je pogrešna tvrdnja da bi med mogao biti koristan za mršavljenje. Sustavni pregled literature iz 2022. pokazuje da suplementacija medom nije pokazala nikakav učinak na smanjenje tjelesne mase u nekim kliničkim istraživanjima, ali i da niti jedno istraživanje nije pokazalo da med povećava tjelesnu masu (Ugusman, 2022).

Cochraneov sustavni pregled iz 2018. ispitao je djelotvornost meda na akutni kašalj u djece. Autori su zaključili kako med vjerojatno ublažava simptome kašlja u većoj mjeri nego nikakva terapija, difenhidramin i placebo, ali može imati malu ili nikakvu razliku u usporedbi s dekstrometorfanom. Med vjerojatno smanjuje trajanje kašlja bolje od placeba i salbutamola. Nije bilo čvrstih dokaza za ili protiv upotrebe meda. Većina djece primila je tretman jednu noć, što je ograničenje rezultata. Nije bilo razlike u nuspojavama između meda i kontrolne skupine (Oduwole, 2018). Hao i suradnici, na temelju rezultata iz 5 istraživanja, zaključuju kako med može biti korisna komplementarna terapija za oralni mukozitis u djece izazvan radio/kemoterapijom (Hao, 2022).

Sad već jako star Cochraneov sustavni pregled, iz 2015., uključio je 26 klinička pokusa u kojima je ispitan med kao lijek za bilo koju vrstu akutnih ili kroničnih rana. Autori su zaključili kako je teško izvući generalne zaključke o učincima meda kao lokalne terapije za rane zbog različite prirode proučavanih populacija pacijenata i komparatora te uglavnom niske kvalitete dokaza. Kvaliteta dokaza uglavnom je smanjena zbog rizika od pristranosti i nepreciznosti. Rezultati su ukazivali da med brže liječi opekline djelomične debljine od konvencionalne terapije (koja uključuje poliuretansku foliju, parafinsku gazu, gazu impregniranu soframicinom, sterilno rublje i ostavljanje opeklina izloženima) i inficirane poslijeoperacijske rane brže od antiseptika i gaze. Osim tih usporedbi, svi dokazi o razlikama u učincima meda i komparanata bili su vrlo slabe kvalitete i nisu činili čvrstu osnovu za donošenje odluka (Jull, 2015).

Zhang i sur. su 2021. u sustavnom pregledu usporedili učinak meda i obloga s povidon jodom za cijeljenje rana. Analizirali su 12 radova i zaključili kako oblozi s medom bolje djeluju na smanjenje srednjeg vremena zacjeljivanja, duljinu boravka u bolnici i intenzitet boli.

Iako literatura pozdravlja med kao moguću intervenciju za liječenje rana, moderni zdravstveni radnici neće nužno odmah posegnuti za medom u tu svrhu jer zvuči previše alternativno ili neuredno. Nadalje, moguć je razvoj sekundarnih infekcija ako je med kontaminiran mikrorganizmima. Stoga med koji će se koristiti za medicinske svrhe treba udovoljavati određenim kriterijima (Ahmed, 2003).

Nolan i sur. sastavili su sustavni pregled literature u kojem su ispitali učinak različitih vrsta meda, uključujući manuka med i medicinski med, kao antimikrobne terapije protiv različitih multirezistentnih bakterija. Analizirali su 16 istraživanja u kojima je ispitano 18 različitih vrsta meda protiv 32 različite vrste bakterija. Zaključuju kako je najbolje rezultate pokazao Surgihoney, antimikrobni gel za rane. Autori također zaključuju kako su i druge vrste meda pokazale visoku učinkovitost protiv većine analiziranih bakterijskih vrsta. Autori preporučuju kako bi se korištenje meda kao antimikrobne terapije trebalo razmotriti kao drugi pristup liječenju infekcija koje uzrokuju bakterije otporne na antibiotike.

Valja, naravno, voditi računa i o potencijalnim štetnim učincima meda. Primjerice, ne smije se davati med djeci mlađoj od godine dana jer može uzrokovati dojenački botulizam (Abdulla, 2012). Neki ljudi su osjetljivi ili alergični na određene sastojke u medu, posebno pčelinji pelud. Iako su rijetke, alergije na pčelinji pelud mogu uzrokovati ozbiljne, a ponekad i smrtonosne nuspojave (Karakaya, 1999). Zhang i suradnici 2017. opisali su 31 slučaj trovanja medom u jugozapadnoj Kini, uključujući 8 smrtnih slučajeva. Ako pčele konzumiraju nektar iz otrovnih cvjetova koji sadrže grajanotoksin, na koncu ćemo i dobiti – otrovni med (Jansen, 2012).

Prije nego se povedete za savjetom „jedna žlica meda dnevno radi čuda u vašem organizmu“, vodite računa i o tome da je med kaloričan. Pa pretjerano i nekontrolirano dodavanje meda u vašu prehranu može dovesti i do debljanja, ako ne smislite načine kako izgubiti te kalorije viška. Jedna žlica meda ima 64 kcal – to biste mogli izgubiti, primjerice, ako 20-ak minuta žustro hodate. Dakle, žlica meda pa 10 žustrih krugova oko zgrade i, nadajmo se, da u medu nema toksina.

Livia Puljak