Divlje šparoge, ako niste znali, produljuju život. Također, piše se, pomažu detoksikaciju bubrega, čiste mjehur prevenirajući pojavu infekcija. Poboljšavaju pamćenje, smiruju živčani sustav, sprječavaju pojavu neurodegenerativnih bolesti. Ova „kraljica proljetnog tanjura“, nadalje, navodno čuva srce i krvne žile, smanjuje rizik od karcinoma, pomaže kod dijabetesa tipa 2, djeluje protiv gihta i kamenca, rješava probavne tegobe, čisti organizam, prirodni je afrodizijak i, naravno, pomaže u skidanju kilograma.

Divlja (oštrolisna) šparoga (Asparagus acutifolius L.) samonikla je biljka koja najčešće raste u obalnom području na krševitom tlu. Kad se pretraži PubMed sintaksom "Asparagus acutifolius" OR "wild asparagus", dobije se samo 31 znanstveni članak. Niti jedan od njih ne ispituje učinak divlje šparoge na zdravlje ili bolest ljudi. Uglavnom je riječ o laboratorijskim istraživanjima sastava divlje šparoge.

Ali, dobro, ne moramo se samo ograničiti na divlju šparogu. Ako se pretražuje samo riječ asparagus u naslovu i/ili sažetku (Asparagus[Title/Abstract]), onda se dobije 1 362 rezultata na PubMedu. Među njima 19 je članaka indeksirano kao klinički pokus. Od njih svega nekoliko ispituje učinak same šparoge na nešto u čovjeka.

Dalvi i suradnici 1990. su ispitali učinak ekstrakta korijena Asparagus racemosus na vrijeme pražnjenja želuca u 8 zdravih dobrovoljaca jer se u Ayurvedi preporučuje za dispepsiju. Usporedili su učinak ekstrakta s učinkom lijeka metoklopramida. Zaključuju kako se metoklopramid i ekstrakt nisu značajno razlikovali u učincima.

Sharma i suradnici 1996. su objavili opis randomiziranog kontroliranog pokusa u kojem su ispitali učinak ekstrakta korijena Asparagus racemosus kao laktogoga u žena koje su imale problem s dojenjem. Kontrolna skupina primala je placebo. Primarni ishod bila je razina prolaktina, koja se tijekom 4 tjedna terapije nije povećala nego se smanjila u obje ispitivane skupine.

Ito i suradnici 2014. su opisali rezultate dva randomizirana kontrolirana pokusa na zdravim dobrovoljcima u kojima su ispitivali učinak ekstrakta šparoge obrađenog enzimima (engl. enzyme-treated asparagus extract, ETAS) koji je razvijen kao nova funkcionalna hrana protiv stresa. U prvom su pokusu pokazali kako ETAS povećava izražaj mRNA proteina toplinskog šoka 70 (HSP70) u usporedbi s placebom. Drugi pokus nije pokazao učinak ETAS-a na razinu kortizola u serumu i slini. U drugom radu Takanari i sur. pokazuju kako ETAS može blagotvorno djelovati na psihološki stres zdravih dobrovoljaca.

Ostali pokusi na ljudima ispitali su razne biljne pripravke u kojima je neka vrsta šparoge bila samo jedan od više sastojaka. U takvim slučajevima ne može se govoriti o učincima same šparoge.

Zanimljivost za one koje zanima akvakultura: Asparagus racemosa koristi se kao imunoadjuvans za razvoj cjepiva protiv bakterije Aeromonas hydrophila u zlatnih ribica (Thanga Viji i sur., 2013).

I, tako, ništa u literaturi kad su u pitanju pravi dokazi o učinku šparoga na dulji život čovjeka, detoksikaciju bubrega, čišćenje mjehura, poboljšavanje pamćenja, sprječavanje neurodegenerativnih bolesti, smanjenje rizika od karcinoma, prevenciju gihta i kamenca, i sve one ostale bajkovite tvrdnje o učinku skupog vjesnika proljeća.

Izgleda da je kraljica proljetnog tanjura vrlo sramežljiva kad su u pitanju znanstvena istraživanja.

Livia Puljak