Liječničke novine: dvojni rad liječnika, zdravstvena (ne)pismenost...
16.06.2022.
„Dvojni rad liječnika - nova reciklaža stare teme“ naslov je uvodnika dr.sc. Krešimira Luetića u ovome broju Liječničkih novina. Ponovno je u javnosti otvorena ova tema, prikazujući dvojni model rada liječnika kao glavni problem koji je doveo do velikih lista čekanja u javnom zdravstvenom sustavu. Pri tome se zaboravlja podatak da svega desetak posto liječnika radi u tom modelu i nikako ne može biti logično da je tih desetak posto bilo odgovorno za problem, bilo potencijalno spasonosno rješenje listi čekanja, ističe dr. Luetić te podsjeća da iz prethodna dva rješenja u smislu potpune zabrane dvojnog rada liječnika nismo vidjeli pozitivne učinke takve mjere, dok je negativna posljedica bila značajan odljev vrhunskih stručnjaka iz javnog zdravstvenog sustava.
Svega desetak posto liječnika radi u dvojnom modelu, u javnom i privatno zdravstvu i nikako ne može biti logično da je tih desetak posto bilo odgovorno za problem, bilo potencijalno spasonosno rješenje listi čekanja, istaknuo je dr. Luetić.
Glavna urednica Liječničkih novina prof. Lada Zibar u svom uvodniku osvrnula se na tabloide i kako oni predstavljaju teme iz zdravstva. Zaključuje da između vrijednog i uspješnog u liječništvu, koje se nudi, ali ne privlači, i negativnoga, koje treba pronaći ili smisliti, ostaje ona treća mogućnost, izvještavati o nevažnim jednostavnim bezvrijednim temama, dajući im na važnosti, i tako stvarati raspoloženje po mjeri one kritične građanske svijesti koja je naučila o svemu imati stav, bez potrebe za poznavanjem materije izvan onoga što nudi površna medijska prezentacija. Za obrok gladnima, i za zaborav nakon potrošenoga, zabrinuto poručuje prof. Zibar. Za kraj je ponovno podsjetila liječnice i liječnike da je važno i vrijedno poznavati pozitivne zakonske propise i odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije kojima je propisano sveto načelo čuvanja liječničke tajne.
Tema broja je zdravstvena (ne)pismenost. Poznato je da se niža razina zdravstvene pismenosti povezuje s učestalijom potrebom za hitnim intervencijama, produljenim boravkom na bolničkom liječenju, lošijim praćenjem uputa liječnika i slabijim korištenjem propisane terapije te većim brojem komplikacija bolesti i većom smrtnošću. U Hrvatskoj je provedeno prvo istraživanje o zdravstvenoj pismenosti na nacionalno reprezentativnom uzorku koje je pokazalo da građanima treba pomoć u razvijanju zdravstvene pismenosti.
