Sjögrenov sindrom (SS) je kronična, sustavna autoimuna upalna bolest koja je histološki karakterizirana gustom limfocitnom infiltracijom egzokrinih žlijezda koja dovodi do oštećenja njihove funkcije. Zahvaćanje žlijezda slinovnica i suznih žlijezda te posljedična suhoća očiju i manjak sline, spadaju u najčešće kliničke manifestacije bolesti, iako klinički spektar SS može ići od umora i nespecifičnih tegoba pa do sustavne zahvaćenosti i maligne limfoproliferacije. SS se može pojaviti kao primarna ili sekundarna bolest te u preklapanju s drugim reumatološkim stanjima, najčešće uz reumatoidni artritis i sustavni eritemski lupus. SS je ime dobila po švedskom oftalmologu Henriku Sjögrenu. Tijekom godina, SS je prvo opisivan kao organ specifična bolest koja zahvaća samo suzne žlijezde te slinovnice, a kasnije je prepoznat i kao sustavna autoimuna bolest. Najčešće se u kliničkoj praksi za postavljanje dijagnoze služe klasifikacijski kriteriji, iako su oni prvotno razvijeni i validirani u svrhu standardiziranja kohorti bolesnika oboljelih od SS za uključivanje u klinička ispitivanja i studije. Tijekom godina je predloženo više od 10 različitih klasifikacijskih kriterija za SS od 1960. g. Godine 1993. predloženi su preliminarni europski klasifikacijski kriteriji za SS koji su se uvelike koristili sljedećih 10 godina, kako u kliničkoj praksi, tako i u opservacijskim i intervencijskim studijama. Ti su kriteriji naknadno revidirani 2002 g. od Američko-europske grupe stručnjaka (AECG) te je prema njima za klasifikaciju bilo potrebno imati ili pozitivna protutijela karakteristična za bolest, SSA ili SSB, ili pozitivnu biopsiju malih žlijezda slinovnica. Godine 2012. objavljeni su novi ponešto izmijenjeni klasifikacijski kriteriji Američkog reumatološkog društva za SS. Naknadne analize za usporedbu ACR i AECG kriterija otkrile su srednju razinu podudarnosti. Za klasifikaciju bolesti se trenutno koriste kriteriji iz 2016.g. Američkog reumatološkog društva i Europske lige za borbu protiv reumatizma. Oni se mogu koristiti kod bolesnika s najmanje jednim simptomom suhoće očiju ili usta prema upitniku AECG, ili kod sumnje na sustavnu bolest. Uključuju Schirmer-ov test za objektivizaciju suhoće očiju te procjenu nestimuliranog lučenja sline za objektivizaciju suhoće usta. Pozitivna SSB antitijela u odsustvu SSB više nisu kriterij, a također su iz kriterija izbačena i ANA te RF. Svaki kriterij nosi određen broj bodova, a za klasifikaciju bolesnik treba imati 4 ili više boda.

Ljiljana Smiljanić Tomičević