Sindrom sagorijevanja među zdravstvenim radnicima u pandemiji bolesti COVID-19
22.10.2021.
Za sindrom sagorijevanja poznato je da je u velikoj mjeri prisutan među zdravstvenim radnicima, a mogućnost za njegovu pojavu povećao je dodatni stres u poslu izazvanim pandemijom bolesti COVID-19. Brojke koje govore o velikom postotku zdravstvenih radnika zahvaćenih burnout sindromom pozivaju na žurnost u primjeni mjera prevencija, kao i kvalitetnih terapijskih pristupa za liječenje sindroma sagorijevanja u medicinskih sestara i liječnika.
Sindrom sagorijevanja na poslu (engl. burnout syndrome) rezultat je kroničnog stresa na poslu, uz korištenje relativno neučinkovitih strategija suočavanja sa stresom, a mnogobrojne studije provedene na medicinskim sestrama i liječnicima potvrđuju kako su mu posebno izloženi zdravstveni radnici. Tijekom pandemije bolesti COVID-19, zdravstveno osoblje postalo je izloženo i dodatnim stresnim čimbenicima, što povećava mogućnost razvijanja sindroma sagorijevanja.
Ovaj pregledni rad donosi najnovije podatke o stopi prevalencije sindroma sagorijevanja u zdravstvenih radnika (medicinskih sestara i liječnika), prije i za vrijeme krize izazvane virusom SARS-CoV-19, te razmatra čimbenike koje utječu na razvitak sindroma sagorijevanja, s ciljem identificiranja čimbenika koji djeluju protektivno na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika. Prikupljeni podaci u brojnim studijama potvrđuju kako je od velikog značenja pravovremeno razviti strategije prevencije, liječenja i rehabilitacije osoba sa sindromom sagorijevanja, čime bi se održalo mentalno zdravlje medicinskog osoblja, ali i kvaliteta skrbi koja se pruža pacijentima unutar zdravstvenog sustava.
Stipe Drmić, Lea Murn
