Novootkriveni koronavirus, koji se naziva SARS-CoV-2, prvi je put otkriven u Wuhanu u Kini, kao uzrok teškog akutnog respiratornog sindroma, odnosno bolesti zvane COVID-19. Od početka 2020. godine epidemija se brzo širila, u kratkom roku zahvaćajući praktički cijeli svijet, no s najvećim utjecajem u Europi i Sjevernoj Americi.

Brzo širenje i obujam pandemije COVID-19 izazvalo je paniku među populacijom, što nalaže stručnjacima iz područja psihijatrije i javnog zdravstva bavljenje epidemijom straha. Istraživanja psiholoških reakcija na prethodne epidemije i pandemije sugeriraju da različiti psihološki čimbenici mogu igrati ulogu u koronafobiji.

Novost i neizvjesnost povezana s nepoznatim su vjerojatno uzroci straha povezanih s COVID-19. S naglim porastom broja oboljelih, porastom straha i tjeskobe u općoj populaciji, došlo je do značajnog povećanja potražnje i potrebe za psihijatrijskom podrškom, kako za pacijente, tako i za samo medicinsko osoblje.

Nakon početne stabilizacije stanja, dogodio se najjači potres koji je Zagreb doživio u posljednjih 140 godina. U ovim izazovnim okolnostima je održavanje dobrog psihičkog zdravlja, kako medicinskog osoblja, tako i opće populacije, presudno za održavanje zdravlja i prevenciju psihičkih poremećaja. U Hrvatskoj je iskustvo kriznih intervencija namijenjenih onima koji su najviše izloženi psihičkom utjecaju pandemije i prirodnih katastrofa ograničeno.