Primjenom tih kriterija, rezultati dosadašnjih istraživanja u svijetu pokazali su učestalost povišenoga arterijskog tlaka u djece, prehipertenzije od 2% do 35% i hipertenzije od manje od 1% do 34%. U Hrvatskoj je primjenom tih kriterija utvrđena učestalost povišenoga arterijskog tlaka u 20,3% djece u prvom razredu osnovne škole, 39,5% u osmom i u 56,9% u trećem razredu srednje škole.

Povišene vrijednosti arterijskoga tlaka u djetinjstvu imaju tendenciju zadržavanja do odrasle dobi. S vremenom nastaju oštećenja ciljnih organa, hipertrofija lijeve klijetke i zadebljanje stijenke karotidnih arterija. Rezultati istraživanja ukazali su na pridružene čimbenike rizika: preuhranjenost, pozitivna obiteljska anamneza za kardiovaskularne rizike, niska porođajna masa, prehrana s velikim unosom soli, zasićenih masnih kiselina i visokim udjelom šećera, pijenje alkohola, pušenje duhana te sedentarni način života. Rezultati istraživanja provednih među školskom djecom ukazuju na potrebu razvoja specifičnih preventivnih programa i njihovu primjenu prije nego što se usvoje rizične navike i ponašanja te praćenje djece s rizicima u okviru sustava zdravstvene zaštite.

Vera Musil, Vesna Jureša, Marjeta Majer

Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja „Andrija
Štampar“, Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite