Osim toga, ovaj članak daje pregled različitih definicija nasilja, razmatra vezu nasilja i srama te psihodinamiku grupnog nasilja i suicidalnog stanja uma. Posebni naglasak se stavlja na terapiju nasilnog pojedinca stavljajući u prvi plan mentalizacijski orijentiranu psihoterapiju (MBT), namijenjenu poboljšanju mentalizacije u nasilnih pojedinaca kod kojih je otkriveno da imaju poremećaj mentalizacije, uz kratki osvrt i na ostale terapijske intervencije u svrhu suzbijanja nasilja.

U zaključku autori naglašavaju ulogu pozitivnih emocija u sprječavanju nasilja. Uz neminovnu prisutnost nasilja u našim životima naglašava se uloga radosti kao osjećaja vlastitog otkrića sebe, nade kao unutarnjeg osjećaja koji nas uvjerava da je potpora predominantan osjećaj, te naposljetku humora kao oblika zrele obrane, blage ironije i svjesnosti o prolaznosti i konačnosti života. Suzbijanje nasilja uključuje sveobuhvatan, multidisciplinaran pristup problemu s namjerom razvoja emocionalno zdravog, neotuđenog društva koje teži uravnoteženim i zdravim međuljudskim odnosima, društva sposobnog prepoznati nasilje i potencijal za nasilje te na vrijeme spriječiti njegovo ostvarenje.

U članku je prikazan presjek dosadašnjih istraživanja o nasilju.